Hitni samit europskih čelnika o ratu u Ukrajini održat će se u ponedjeljak u Parizu, potvrdio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot. Francuski predsjednik Emmanuel Macron okupit će glavne europske zemlje na razgovorima o europskoj sigurnosti", rekao je Barrot.
Nije precizirao tko će sudjelovati na tom "radnom sastanku", no prema europskom diplomatskom izvoru, trebale bi biti prisutne Njemačka, Poljska, Italija, Danska, kao i Velika Britanija izvan EU-a. Europski čelnici Ursula von der Leyen i Antonio Costa, kao i šef NATO-a Mark Rutte, također će biti prisutni, rekao je izvor.
"Treba se riješiti kompleksa manje vrijednosti"
Sastanak će se održati dan nakon minhenske sigurnosne konferencije koju je obilježio govor američkoga potpredsjednika JD Vancea usmjeren protiv Europske unije, koju je optužio da ne poštuje "slobodu izražavanja" te je potvrdio da Amerikanci razmišljaju o pregovorima o rješenju ukrajinskog pitanja bez Europljana.
Kada je posrijedi sloboda izražavanja, "ne trebaju nam instrukcije", kazao je Barrot za France Inter: "Treba se riješiti kompleksa manje vrijednosti i ne dati se zastrašiti, stoga nećemo prihvatiti nikakvo miješanje."
Ocijenio je neprihvatljivima Vanceove izjave izrečene tjedan dana prije održavanja parlamentarnih izbora u Njemačkoj. "Štitit ćemo svoju demokraciju i svoje javne rasprave, jer su to naša najdragocjenija sredstva, čak i ako su ona krhka", kazao je Barrot.
Kada je posrijedi pitanje Ukrajine ponovio je da "samo Ukrajinci mogu donijeti odluku o prestanku ratovanja" te je istaknuo da će ih "Europa podupirati sve dok oni sami ne donesu takvu odluku".
Dodao je da Ukrajinci "neće stati sve dok ne budu sigurni da će mir koji im se nudi biti trajan" i dok nemaju jamstva o sigurnosti. "A tko će im dati jamstva? To će biti Europljani", ponovio je Barrot, istaknuvši da će "Europljani na ovaj ili onaj način biti uključeni u rasprave" o okončanju rata u Ukrajini.
Plenković "otkrio" što fali
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u nedjelju da bi Europa trebala imati posebnog izaslanika za Ukrajinu kojeg bi poštovala i Moskva, kako bi imala značajnu ulogu u mirovnim pregovorima.
"Ono što nam je falilo u Ukrajini proteklih godina je osoba koju bi svi poštovali, i Moskva i Kijev, i koja bi imala potporu Washingtona i europskih prijestolnica te ostalih čelnika, uključujući globalni jug, i koja bi imala ovlasti da vodi mirovni proces", rekao je Plenković na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu. "Treba nam netko jako vidljiv i snažan tko je u stanju upravljati procesom", dodao je.
Istu ideju iznio je i finski predsjednik Alexander Stubb povlačeći paralelu s Kosovom nakon rata 1998./99. "Europa treba imati posebnog izaslanika kao što je bio Martti Ahtisaari i zamjenika koji bi bio na razini Kellogga... u tome smislu mogli bi utjecati na ishod", rekao je Stubb.
Američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellog izjavio je u subotu da Europa neće imati mjesto za pregovaračkim stolom o okončanju rata u Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron na to je reagirao pozivajući u ponedjeljak na hitan samit europskih čelnika u Parizu.
Američki predsjednik Donald Trump je ovog tjedna šokirao europske saveznike nazvavši ruskog predsjednika Vladimira Putina bez prethodnog savjetovanja s njima ili Kijevom i proglasivši trenutni početak mirovnih pregovora s Ukrajinom.
Dužnosnici Trumpove administracije su posljednjih dana jasno dali do znanja da očekuju da europski saveznici u NATO-u preuzmu primarnu odgovornost za regiju budući da SAD sada ima druge prioritete, poput sigurnosti granica i suprotstavljanja Kini.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
