U posljednje vrijeme zbog stavova američkog predsjednika Donalda Trumpa i sve većih geopolitičkih napetosti, aktualiziralo se staro pitanje stvaranja vojske Europske unije. Posebno nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na konferenciji o sigurnosti u Münchenu pozvao Europu da formira svoje oružane snage ako SAD povuče svoje vojnike sa Starog kontinenta.
Ulaganje u obranu članica EU-a
"Europska unija ima različite postrojbe u koje vojnike delegiraju različite skupine zemalja, za posebne misije i aktivnosti. No o tome da se sada odjednom stvori jedna velika zajednička europska vojska, o tome nekih supstancijalnih razgovora dosad nije bilo", kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković koji također sudjeluje na konferenciji. Podržao je ideju predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da se ublaže fiskalna pravila kako bi članice EU-a mogle više ulagati u obranu.
Da bi EU trebala osnovati vlastitu kombiniranu vojsku koja bi mogla sudjelovati u čuvanju mira i sprečavanju sukoba, pozivao je još lani talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, a davno prije o zajedničku vojsku, doduše s ponešto drugačijim motivima, zazivao je i mađarski premijer Viktor Orban.
Europska obrambena suradnja sve je više na političkom dnevnom redu nakon ruske invazije na Ukrajinu prije gotovo tri godine. Međutim, napori su bili više usredotočeni na širenje NATO-a.
SAD šokirao Europu
Međutim, američki ministar obrane Pete Hegseth šokirao je neki dan Europu izjavama da Amerika više nije primarno usmjerena na sigurnost Europe te je naglasio da SAD neće slati vojnike u Ukrajinu i da više neće tolerirati neuravnotežen odnos koji potiče ovisnost.
Na tragu je to onoga što je američki predsjednik Donald Trump rekao ranije kazavši kako nije siguran da bi SAD trebao uopće išta trošiti na NATO te upozorio da SAD štiti članice NATO-a, ali da one ne štite njih. Poonovio je i svoje ranije zahtjeve da ostale članice transatlantskog saveza troše pet posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obranu, što je golemo povećanje u odnosu na trenutačni cilj od dva posto i razina koju nijedna država NATO-a, uključujući SAD, trenutačno ne doseže.
Niz nepoznanica
Muenchenska sigurnosna konferencija počinje svoj treći i posljednji dan u nedjelju, a raspravom dominira smjer nove američke administracije u ukrajinskom ratu i sporovi oko europskog sudjelovanja u pregovorima za mir.
Europski čelnici planiraju održati poseban samit u Parizu o sukobu u Ukrajini kao odgovor na Trumpove planove da okonča rat u Ukrajini, a američka vlada zatražila je od europskih saveznika da izvijesti kakvo bi oružje, trupe i sustave oružja mogli dati kao dio sigurnosnih jamstava za okončanje rata u Europi. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je na marginama konferencije kako je svjestan da je takav upitnik poslan, iako ga on sam nije vidio.
U raspravi o stvaranju europske vojske, bila ta ideja službeno sada na stolu ili ne, mnogo je upitnika. Između ostalih i činjenica da bi, s obzirom na to da, kako su upozorili stručnjaci, nijedna pojedinačna zemlja nije dovoljno moćna da preuzme ulogu SAD-a i odgovornost za obranu Europe, strateške odluke morala donositi skupina europskih sila poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, a one imaju vrlo različite prioritete i ideje, što može dovesti do sukoba.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
