Klimatske promjene i znatno narušeni ekosustavi, odnosno priroda, najkompleksnija su kriza kojoj smo dosad bili izloženi i jedno od ključnih društveno-političkih pitanja.
Problem je to koji prožima sve razine društva, reflektira se na budućnost i dugoročno utječe na više generacija, a ključno je pritom istaknuti da klimatske promjene ne pogađaju sve jednako, i to ne samo radi geografske lokacije, već i socioekonomskih uvjeta te rase, roda i klase.
Galopirajuća klimatska kriza
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), ključno klimatsko znanstveno tijelo, objavilo je 2022. posebno izvješće u kojem je uputilo dosad najveće upozorenje na ubrzane utjecaje klimatskih promjena. Zaključeno je da već sada svjedočimo promjenama klime koje su znanstvenici predviđali tek na kraju ovog stoljeća te da se klimatski utjecaji javljaju brže i pogoršat će se čak i prije nego što se prethodno predviđalo.
Nekoliko godina ranije IPCC je objavio izvješće u kojem se analiziralo Pariški sporazum o klimi uz jasno upozorenje da su obećanja o smanjenju emisija daleko od potrebnih i da je u tekućem desetljeću nužno napustiti korištenje fosilnih goriva.
No, utjecaj industrije fosilnih goriva, kao i one vojne, ogroman je, baš kao i njihov otisak na klimu i okoliš, a za izvanredno klimatsko stanje ne mare. Kompanije poput američkog naftnog giganta ExxonMobilla znale su još prije nekoliko desetljeća za utjecaj fosilnih goriva na klimu, ali su to zataškavale i plaćale klimatske poricatelje.
Međutim, osim korporacija tu su i donositelji odluka koji omogućuju takvo ponašanje. Naime, iako su svjetske vlade obećale smanjiti emisije stakleničkih plinova, većina najvećih proizvođača u sedam godina nakon Pariškog klimatskog sporazuma povećala je svoju proizvodnju fosilnih goriva i povezane emisije, a najviše stakleničkih plinova otpuštaju energetske kompanije u državnom vlasništvu.
Daleko je postfosilno doba
Znanstvenici i znanstvenice već godinama upozoravaju da sprječavanje nepovratnih promjena klime, koje ugrožavaju održivost civilizacije na Zemlji, zahtijeva smanjenje emisija ugljikova dioksida (CO2) za 45 posto do 2030. te njihovo potpuno ukidanje do 2050. No, s obzirom na najnovije istraživanje i analizu, postfosilno doba čini se sve dalje i dalje.
Ukupne emisije najvećih svjetskih proizvođača nafte, plina, ugljena i cementa dodatno su porasle u odnosu na 2022., pri čemu je više od 50 posto tih emisija povezano sa samo 36 kompanija, pokazali su podaci Carbon Majorsa za 2023. godinu.
"Najnovija analiza otkriva da, unatoč globalnim klimatskim obvezama, mala skupina najvećih svjetskih proizvođača fosilnih goriva značajno povećava proizvodnju i emisije", istaknuo je Emmett Connaire, viši analitičar u InfluenceMapu, britanskom think tanku koji stoji iza podataka.
Carbon Majors je, naime, baza povijesnih podataka o proizvodnji 122 najveća svjetska proizvođača nafte, plina, ugljena i cementa, a njezini podaci koriste za kvantificiranje izravnih pogonskih emisija i emisija iz izgaranja tržišnih proizvoda koje im se mogu pripisati. Podaci sežu do 1854. godine i pokrivaju 72 posto globalnih emisija nastalih izgaranjem fosilnih goriva i proizvodnjom cementa od početka industrijske revolucije.
Novom analizom Carbon Majors 2023 Data Update obuhvaćeno je 33,9 gigatona CO2 emisija 169 aktivnih subjekata u bazi podataka za 2023. godinu, što predstavlja povećanje od 0,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Tko su najveći zagađivači?
Prema analizi rađenoj na podacima za 2023. godinu, gotovo svi najveći svjetski zagađivači povećali su svoje emisije stakleničkih plinova s obzirom na prethodnu godinu. Među 20 najvećih zagađivača je čak 16 kompanija u državnom vlasništvu. Državne kompanije ukupno su odgovorne za 52 posto stakleničkih plinova upumpanih u atmosferu tijekom 2023. godine, pokazala je analiza Carbon Majors 2023 Data Update.
Na vrhu popisa kao kompanija s najvećim emisijama u 2023. uvjerljivo se smjestila saudijska državna naftna kompanija Aramco. Da je država, taj naftni div bio bi najveći zagađivač u svijetu nakon Kine, SAD-a i Indije. Među kompanijama u privatnom vlasništvu najveći zagađivač je američki naftni gigant ExxonMobil.
Saudi Aramco, samostalno je odgovoran za čak 4,38 posto stakleničkih plinova tijekom 2023. godinu. Slijede ga indijski Coal Indija (3,68 posto), kineski CHN Energy (3,65 posto), Nacionalna iranska naftna kompanija (2,75 posto), a top petorku najvećih svjetskih zagađivača zaključuje kineski Jinneng Group (2,92 posto).
Među 10 najvećih zagađivača, a svi su energetske tvrtke u državnom vlasništvu, nalazi se još ruski plinski i naftni gigant Gazprom (2,31 posto) i Rosneft (1,86 posto), kineski CNPC (1,62 posto) te kineske tvrtke: CNPC (1,62 posto), Shandong Energy (1,73 posto) i China National Coal Group (1,71 posto).
ExxonMobil je na 14. mjestu i odgovoran je za 1,28 posto stakleničkih plinova otpuštenih u atmosferu tijekom 2023. godine, a tu je i još jedan američki naftni gigant Chevron (1,09 posto). Pet najvećih zagađivača u privatnom vlasništvu, uz one američke tu su još i britansko-nizozemski Shell, odgovoran za 0,92 posto stakleničkih plinova otpuštenih u atmosferu 2023. godine, te francuski TotalEnergies i britanski BP, odgovorno je za 4,9 posto svjetskih emisija u 2023.
Kineske kompanije doprinijele su porastu emisija znatno više od tvrtki iz bilo koje druge zemlje svijeta. Proizvele su gotovo četvrtinu - 23 posto globalnih emisija CO2 te zadržale vodstvo koje su imale 2022. godine.
Klimatska pravda i povijesna odgovornost
Međutim, stručnjaci i aktivisti često upozoravaju da s obzirom na “životni vijek” CO2, moramo gledati kumulativne količine emisija od početka industrijske revolucije koja je započela oko 1750. godine u Velikoj Britaniji.
''To je zemlja iz koje je do kraja 19. stoljeća došla polovica svjetskih emisija. Od 1750. godine Europa je proizvela otprilike 31 posto globalnih kumulativnih emisija CO2. Tijekom stoljeća koje je uslijedilo, SAD je industrijalizacijom naglo povećao svoj doprinos i preuzeo prvo mjesto u smislu ukupnih emisija stakleničkih plinova u atosferi. Sjedinjene Države ispustile su više CO2 nego bilo koja druga zemlja do danas - odgovorne su za 25 posto povijesnih emisija“, objasnila je ranije za DNEVNIK.hr Marija Mileta iz Zelene akcije.
Za usporedbu, dodala je, "količina emisija iz Kine, gledano od industrijske revolucije, iznosi samo oko polovine onoga u SAD-u, a najčešće se tu zemlju danas krivi što je netočno. Mnogi današnji veliki godišnji emiteri – poput Kine, Indije i Brazila – nisu veliki doprinositelji u povijesnom kontekstu. Tek je tijekom posljednjih 50 godina ekonomski rast u Južnoj Americi, Aziji i Africi povećao udio ukupnog doprinosa ovih regija s tim da je regionalni doprinos Afrike u odnosu na broj stanovnika vrlo malen. To je rezultat vrlo niskih emisija po glavi stanovnika – i povijesno i trenutačno. Kumulativna perspektiva pokazuje kako neke zemlje, čak i ako trenutno emitiraju mnogo stakleničkih plinova, imaju relativno malu ukupnu odgovornost za klimatske promjene u usporedbi s povijesno velikim emiterima, a zemlje tzv. Globalnog juga ujedno trpe najveće posljedice klimatskih promjena već desetljećima.''
''Bogatije zemlje bi trebale pomoći u plaćanju energetske tranzicije siromašnijih zemalja tj. zemalja u razvoju. Razvijene zemlje, koje su provele gotovo 200 godina izgarajući fosilna goriva kako bi razvile svoja gospodarstva, trebale bi prvo odustati od fosilnih goriva i pomoći gospodarstvima u razvoju da ulažu u zelenu energiju kako ne bi slijedile isti put'', kazala je Mileta.
''Uistinu je alarmantno da najveće tvrtke za fosilna goriva nastavljaju povećavati svoje emisije suočene s pogoršanjem prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama, zanemarujući znanstvene dokaze da nam te emisije svima štete. Jasnije je nego ikad da prljave privatne tvrtke, vođene profitom i uobičajenim poslovanjem, nikada neće izabrati samoregulaciju. Vlade diljem svijeta moraju upotrijebiti svoju moć kako bi zaustavile ekspanziju fosilnih goriva i tranziciju svojih gospodarstava prije nego što tvrtke koje se bave fosilnim gorivima unište planet'', upozorava osnivačica i supredsjedateljica Inicijative sporazuma o neširenju fosilnih goriva Tzeporah Berman.
Međutim, sve je više onih koji upozoravaju da društveno-ekološka, ali i ekonomska transformacija nije u fokusu većine zapadnih zemalja jer bi to značilo kompletnu promjenu dominantnog ekonomskog i društvenog sustava – kapitalizma, kojemu je na prvom mjestu kratkoročni profit.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Važni, a tako poražavajući podaci
U sedam godina nakon usvajanja Pariškog sporazuma 251 gigatona CO₂ povezana je sa 117 subjekata u bazi podataka, čiji udio CO2 čini više od 88 posto ukupnih emisija nastalih izgaranjem fosilnih goriva i proizvodnjom cementa u ovom vremenu. 80 posto ovih globalnih emisija od 2016. do 2022. povezuje se sa samo 57 korporativnih proizvođača i proizvođača u državnom vlasništvu. Unatoč brojnim znanstvenim dokazima koji emisije stakleničkih plinova povezuju s katastrofalnim globalnim zagrijavanjem, svoje emisije su u 2023. godini povećale čak 93 tvrtke u bazi podataka Carbon Majors.
Najnovija analiza Carbon Majors 2023 Data Update uključuje i nove raščlanjene emisije ugljena iz Kine, Rusije, Češke, Poljske, Ukrajine i Kazahstana, koje su prethodno prijavljene samo na nacionalnoj razini. Također, ovogodišnja analiza pokazuje i znatan porast emisija povezanih s proizvodnjom cementa. Četiri od pet kompanija s najvećim relativnim rastom emisija s obzirom na prethodnu godinu su tvrtke iz cementne industrije: Holcim Group, Heidelberg Materials, UltraTech Cement i CRH.
Prvi put nastalo 2013. godine, izvješćivanje InfluenceMapa strateški je korišteno kako bi se tvrtke držale odgovornima za njihov doprinos klimatskim štetama. Baza podataka neovisnog think tanka pružila je dokaze u ključnim klimatskim slučajevima u SAD-u, a znanstvenici su je iskoristili za kvantificiranje uloge koju su tvrtke za fosilna goriva odigrale u intenziviranju ekstremnih toplinskih valova, a ta je informacija također doprinijela i nekoliko regulatornih radnji, kao što je tužba Client Eartha protiv BlackRocka zbog obmanjivanja investitora.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Znanost je jasna
“Glavni proizvođači ugljika drže svijet ovisnim o fosilnim gorivima bez ikakvih planova za usporavanje proizvodnje. Dok države oklijevaju s ispunjavanjem svojih obveza iz Pariškog sporazuma, državne tvrtke dominiraju globalnim emisijama – ignorirajući hitne potrebe svojih građana. Znanost je jasna: ne možemo se vraćati unatrag prema većoj uporabi fosilnih goriva i intenzivnijoj eksploataciji. Umjesto toga, moramo krenuti naprijed prema brojnim mogućnostima dekarboniziranog ekonomskog sustava koji radi u korist ljudi i planeta”, poručila je arhitektica Pariškog sporazuma Christiana Figueres, bivša izvršna tajnica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) od 2010.-2016.
Ovi podaci pokazuju da globalni zaokret u odnosu prema fosilnim gorivima nije samo hitan, nego nužan i mora započeti upravo s najvećim zagađivačima, naglasio je direktor Instituta za istraživanje klimatskog utjecaja u Potsdamu Johan Rockström: “Dok nekolicina korporacija vođenih profitom nastavlja širiti infrastrukturu fosilnih goriva, klimatske katastrofe najteže pogađaju regije koje su najmanje doprinijele problemu, uništavajući živote milijuna ljudi i približavajući nas neodrživim prekretnim točkama.''
Živimo u ključnom trenutku ljudske povijesti, upozorio je predsjednik međunarodne Inicijative za sporazum o neširenju fosilnih goriva Kumi Naidoo: ''Zabrinjavajuća je stvarnost da najveće svjetske fosilne kompanije ne samo da povećavaju svoje emisije, već to čine usprkos klimatskim događajima koji imaju razorne posljedice na svakodnevni život ljudi. Ključno je da vlade preuzmu odgovornost i iskoriste svoju moć kako bi zaustavile glavni uzrok krize u kojoj se nalazimo: širenje fosilnih goriva. Hitno nam je potreban prijelaz na održivije, pravednije i pristupačnije ekonomske i energetske modele za sve jer ako ne djelujemo sada, budućim generacijama ostavit ćemo uništeni planet.''
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
TEORIJE ZAVJERE"Gdje je?": Tiktoker ušao u bolnicu kako bi dokazao da je Papa mrtav, Vatikan mu odgovorio
-
reakcija iz KijevaOglasio se Zelenski: "Došlo je vrijeme za potpunu istinu"
-
EUFOR jača prisutnostEskalira kriza u BiH, Dodik pokreće ustavne promjene, Anušić upozorava: "Ovako ozbiljno nije bilo od Domovinskog rata"
