Dan nakon prvog posjeta nekog europskog čelnika otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću svi pričaju o njegovu prisnom odnosu s Emmanuelom Macronom. Iza osmijeha i komplimenata razgovaralo se o Ukrajini - Trump je prozvao Europu zbog manjeg financijskog doprinosa, dok je Macron branio europsku podršku i sigurnosna jamstva.
U međuvremenu, dok se Kijev dvoumi oko prepuštanja eksploatacije rijetkih metala Amerikancima, Rusija nudi suradnju izravno SAD-u. Putin je naredio povećanu proizvodnju, Trump najavio ekonomske transakcije s Moskvom, a što točno slijedi, moglo bi se doznati već sutra, kada u Washington stiže britanski premijer.
Najnovija događanja za Dnevnik Nove TV proanalizirao je dopisnik Al Jazeere iz Washingtona Ivica Puljić, koji je najprije komentirao glasanje o dvjema rezolucijama o Ukrajini u Ujedinjenim narodima.
Sjedinjene Američke Države nijednu nisu podržale, štoviše protiv jedne su i glasale, što znači da su se prvi put od početka ruske invazije svrstale na stranu Rusije.
"Moglo se nagovijestiti da će Amerika glasati protiv ukrajinsko-europskog nacrta rezolucije ili da će biti suzdržana. Takva su bila očekivanja. Ono što je bio pravi diplomatski debakl je kako su glasali o vlastitoj rezoluciji", istaknuo je Puljić.
"Opća skupština odbila je ruski amandman, dok su prihvaćeni oni koji su dali Europljani. U njima se jasno ističe kako je Rusija agresor i kako se treba očuvati suverenitet Ukrajine, što Amerikanci nisu htjeli vidjeti. Onda je takav nacrt, na američki prijedlog, bio usvojen. Potom su Amerikanci bili suzdržani na vlastiti prijedlog rezolucije, što nikad prije nije viđeno", kazao je.
Dodao je i da je američki nacrt bio kratak te da je sadržavao samo tri rečenice.
"Tražili su da se okonča rat u Ukrajini bez spominjanja da je Rusija agresor. Prije toga Trumpovi diplomati ušli su u povijest kad su glasali protiv ukrajinsko-europskog nacrta rezolucije. Amerika se tada svrstala na stranu s Rusijom, Bjelorusijom, Mađarskom i Sjevernom Korejom", istaknuo je Puljić.
S američkim predsjednikom u ponedjeljak se sastao predsjednik Francuske, dok u srijedu u posjet stiže premijer Velike Britanije. Evo što Puljić misli o tome mogu li ta dva lidera s europskog kontinenta promijeniti Trumpove zamisli o budućnosti Ukrajine, NATO saveza i Europe u cjelini.
"Mislim da ne mogu, osim ako ne ponude neku financijsku transakciju, ukidanje carine na američku robu ili, recimo, pristanu na američko preuzimanje Grenlanda po svojoj ingerenciji. Znači, samo trgovina dolazi u obzir. Trump ima stav da će Putin biti zadovoljan s 20 posto teritorija koji je osvojio i koji može uzeti od Ukrajine. Pritom Trump ne razumije da je Putinu mnogo važnije ukidanje ukrajinskog suvereniteta. Ruski predsjednik želi da Ukrajina izgubi suverenitet i negira zapravo postojanje te države", pojasnio je Puljić.
Rekao je i kako vjeruje da će Trump do samog kraja tražiti kompenzaciju te da neće reći kako je Putin agresor.
"Vidjet ćemo što će od toga biti, hoće li se potpisati neki sporazum ili neće. Nakon susreta s Macronom jasno je da Trump želi okončati rat, ali ne i zaštititi Ukrajinu. To je sada vrlo jasno. Francuski predsjednik shvatio je da njega zanima jedino novac i da će Amerika Europi čuvati leđa jedino ako dobije kompenzaciju", kazao je.
Dodao je i da će stvari možda biti nešto jasnije nakon sutrašnjeg dolaska britanskog premijera Keira Starmera ili dolaska ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog idućeg tjedna.
"Onda će Trump, kako je sam najavio, put pod noge i otići optuženiku za ratne zločine - Vladimiru Putinu u Moskvu. Nakon toga svijet nikada više neće biti isti", zaključio je Puljić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Nakon što je izdan nalogFOTO Duge cijevi na ulicama Banje Luke: Oglasio se i Vučić - "Nikada to nećemo podržati"
-
Analiza Dnevnika Nove TVIvana Petrović o situaciji u BiH i ulozi Hrvatske: "Ako to ne učinimo, oni 100 posto hoće"
-
EUFOR jača prisutnostEskalira kriza u BiH, Dodik pokreće ustavne promjene, Anušić upozorava: "Ovako ozbiljno nije bilo od Domovinskog rata"
