Što se događa kada umre Sveti Otac? Papa Franjo prekršit će stoljetnu tradiciju, ima dva zahtjeva

S obzirom na to da je papa Franjo u bolnici zbog obostrane upale pluća i u kritičnom je stanju, svijet je na visokom stupnju pripravnosti zbog mogućega iznimnog medijskog događaja – smrti rimskog prvosvećenika. 

Papa Franjo prošle je godine odobrio da mu se organizira jednostavan pogreb, bez tajanstvenih obreda kakvi se inače izvode kada papa umre, piše Politico.

Njegova smrt, kad god da se dogodi, odmah će pokrenuti strogo koreografiran slijed događaja brušen stoljećima za stotine papa. Neke vatikanske tradicije potječu još iz Starog Rima.

Sve će završiti odabirom novog poglavara Katoličke Crkve na jako neizvjesnim izborima na kojima se progresivni i konzervativni kardinali bore za kontrolu nad institucijom koja okuplja milijardu vjernika širom svijeta.

Smrt

Kardinal kamerlengo tradicionalno mora potvrditi papinu smrt. Tu dužnost trenutačno obnaša irski kardinal Kevin Farrell.

Prema tradiciji, on treba doći u prostoriju u kojoj će biti papino tijelo i pozvati ga po imenu ne bi li ga probudio. To je zapravo samo ceremonijalna dužnost jer će liječnici do tada već potvrditi njegovu smrt standardnom medicinskom metodom. Često se spominje i mit da kamerlengo treba nježno lupnuti papu po glavi srebrnim čekićem, što Vatikan već dugo niječe.

Kada papa ne odgovori, prema tradiciji, njegov prsten treba uništiti, što označava kraj njegova pontifikata, a njegove odaje zapečatiti. Kamerlengo zatim treba obavijestiti kardinalski zbor da je papa umro, nakon čega Vatikan tu vijest objavljuje svijetu.

Razdoblje žalosti

Nakon papine smrti slijedi devet dana žalosti poznatih kao novendijal, što je izvorno starorimski običaj. Italija obično proglašava i razdoblje nacionalne žalosti.

Papino tijelo bit će blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo javnosti u bazilici sv. Petra gdje će mu počast odati stotine tisuća ljudi, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske čelnike.

Papino tijelo u prošlosti se izlagalo na podignutom odru katafalku, ali s obzirom na to da je papa Franjo pojednostavio pogrebni obred, njegovo tijelo bit će izloženo u otvorenom lijesu bez mnogo pompe i raskoši. Dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici i diljem katoličkog svijeta.

Pape se u prošlosti često prije pogreba balzamiralo, a nekima su uklanjali organe. Crkva u blizini fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od dvadeset papa u mramornim urnama kao svete relikvije. Od tog su običaja u međuvremenu odustali. 

Istodobno u Vatikanu nastupa prijelazno razdoblje koje se zove sedisvakancija, što znači "prazna stolica", tijekom kojeg Crkvom privremeno upravlja Kardinalski zbor na čelu s kamerlengom, ali ne može donositi važne odluke dok se ne izabere novi papa.

Pogreb

Pogreb pape Franje održat će se vjerojatno na Trgu sv. Petra četiri do šest dana nakon njegove smrti, što će u Vatikan privući mnoštvo ožalošćenih ljudi. Predvodit će ga dekan Kardinalskog zbora, 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re.

Pape se tradicionalno pokapa u kriptama ispod bazilike sv. Petra. Ondje je pokopano gotovo sto papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjina prethodnika, koji je 2013. odstupio s dužnosti, a umro 2022. godine.

Međutim, papa Franjo rekao je u intervjuu 2023. godine da je za svoje posljednje počivalište izabrao rimsku baziliku sv. Marije Velike, jednu od svojih omiljenih crkvi koju je najčešće posjećivao. Time će biti prvi papa u stotinu godina koji će biti pokopan izvan Vatikana. 

Pape se do sada pokapalo u tri lijesa: jedan od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, položene jedan u drugi. No papa Franjo naredio je da ga se pokopa u jednom lijesu načinjenom od drva i cinka.

U lijesu pape Benedikta XVI. bili su i novčići iskovani tijekom njegova pontifikata te metalna cijev u kojoj je bio papirnati svitak zvan rogito, dokument od tisuću riječi koji govori o njegovu životu i vladavini. Papa Franjo će vjerojatno biti pokopan s vlastitim rogitom u kojem će biti detaljno opisan njegov pontifikat.

Konklava

Dva do tri tjedna nakon pogreba Kardinalski zbor okupit će se u Sikstinskoj kapeli na konklavi, tajnovitom izboru novog pape. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik može biti izabran za papu, ali zadnjih 700 godina papu se uvijek biralo iz redova Kardinalskog zbora.

Velika većina od 266 papa izabranih tijekom povijest bili su Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300 godina.

Kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za izbor na tu dužnost. Na dan glasanja Sikstinska kapela, poznata po stropu koji je oslikao Michelangelo, fizički bude odvojena od svijeta i kardinali, koji moraju prisegnuti na tajnost, u njoj budu zaključani.

Glasati mogu samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120 glasat će ih u tajnosti za kandidata prema vlastitom izboru, ispisujući njegovo ime na listić koji će staviti u kalež na oltaru.

Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasanja. Na dan se mogu održati do četiri kruga glasanja. Konklavi koja je izabrala papu Franju 2013. trebalo je oko 24 sata i pet krugova glasanja, ali proces može biti i dulji. Konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, a konklava u 18. stoljeću četiri mjeseca.

Kada se listiće prebroji, spali ih se u peći u Sikstinskoj kapeli, koju prije izbora postave vatikanski vatrogasci. U drugoj peći spali se kemikaliju koja otpušta dimni signal kroz dimnjak. Crni dim znači da novi papa nije izabran, a bijeli da jest.

Novi papa

Nakon što je papa izabran, predstavnik Kardinalskog zbora pročita na balkonu bazilike sv. Petra, s pogledom na tisuće vjernika, latinsku izreku "Habemus papam", što znači  "Imamo Papu".

Novi papa, nakon što izabere papinsko ime i odjene bijelu reverendu, izlazi na balkon kako bi se prvi put obratio javnosti. Time katolički svijet ima novog poglavara.

Osim što određuje crkveno učenje i moral, papa ima važnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici. Posreduje u globalnim sukobima i predvodi u humanitarnim inicijativama.

Većina papa služi sve do svoje smrti. Papa Benedikt XVI. koji je 2013., u dobi od 85 godina, odstupio s dužnosti zbog lošeg zdravlja bio je prvi papa koji je to učinio u šesto godina.

Pročitajte i ovo lojalnost vođi Žele postati najmoćnija vojska na svijetu: "Daleko smo odmaknuli..."

Pročitajte i ovo previše za predsjednika Vučić se ispričava: "To je bila pogreška i zbog toga snosim krivicu"

Pročitajte i ovo U Južnoj Koreji FOTO Užas na autocesti: Srušio se most, objavljena snimka

Pročitajte i ovo Ima nade Macron otkrio kad bi moglo biti dogovoreno primirje između Rusije i Ukrajine