Europske zemlje raspravljaju o slanju trupa u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma s obzirom na to da je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da neće slati američke trupe na teren da bi osigurao sigurnost, navode dužnosnici i diplomati.
Pregovori, koje vodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, još su u ranoj fazi, ali već su otkrili nesuglasice oko mogućih ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o mudrosti otvaranja te teme, izvijestio je Reuters.
S obzirom na to da je Ukrajina u lošijem položaju u ratu, europski čelnici žele izbjeći stvaranje dojma da ruski predsjednik Vladimir Putin može očekivati da će zadržati teritorijalne dobitke s bojišta i da vjeruju da je došlo vrijeme za pregovore. Inzistiraju da su usmjereni na povećanje vojne i ekonomske pomoći Ukrajini i ne vide nikakve znakove da je Putin spreman na pregovore.
Međutim, neki dužnosnici iza kulisa razmatraju kako bi europske zemlje mogle pružiti sigurnosne garancije Ukrajini, uključujući pomoću više desetaka tisuća vojnika na ukrajinskom tlu.
Takve bi snage povećale rizik od izravnog sukoba s Rusijom i opteretile europske vojske, čije su vojne zalihe smanjene donacijama Ukrajini, a koje se inače uvelike oslanjaju na američku podršku za veće misije.
No, Trump je isključio mogućnost da američke trupe sudjeluju u održavanju prekida vatre i inzistirao da će Europljani biti ti koji će odigrati tu ulogu. To bi moglo značiti da će Europljani biti raspoređeni u Ukrajinu, bilo da Ukrajina dobije sigurnosnu garanciju putem pridruživanja NATO-u – što ona priželjkuje – ili putem bilateralnih jamstava.
Vojnici iz velikih europskih zemalja poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Britanije mogli bi činiti glavninu snaga, kažu dužnosnici.
Reakcija na Macronov prijedlog
Nakon razgovora s Macronom prošli tjedan poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Varšava nema planove pridružiti se takvoj snazi.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je u ponedjeljak da bi Berlin vjerojatno imao ulogu u osiguravanju prekida vatre, ali da je još uvijek prerano reći kakva bi snaga bila potrebna.
Zelenski je rekao da bi se to pitanje moglo postaviti kada glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ugosti ukrajinskog predsjednika i druge europske čelnike u Bruxellesu u srijedu navečer.
No, Rutte je prošli tjedan rekao da je pozvao kolege u NATO-u i Ukrajini "da budu pomalo suzdržani" u raspravi o budućim scenarijima.
Procjene broja vojnika
Vojnike u Ukrajini mogla bi poslati koalicija formirana od pet do osam zemalja, rekao je ukrajinski dužnosnik upućen u dio tih rasprava. Analitičari i dužnosnici dali su različite procjene broja vojnika, naglašavajući da će mnogo toga ovisiti o njezinoj preciznoj misiji. Neki analitičari sugeriraju da bi oko 40.000 vojnika moglo biti izvedivo.
Prema rotacijskom sustavu, u kojem bi jedinice bile pripremljene za raspoređivanje i obnavljanje nakon raspoređivanja, oko 100.000 vojnika moglo bi biti uključeno u misiju u bilo kojem trenutku, rekao je Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni strateg, koji sada radi na Međunarodnom institutu za strateške studije.
"To će sigurno ozbiljno opteretiti europske kopnene snage", rekao je.
Europski sigurnosni dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, također je rekao da bi moglo biti potrebno čak 100.000 vojnika. Gady je rekao da bi to moglo biti moguće ako neke europske zemlje smanje broj vojnika u drugim misijama, poput mirovnih misija na Balkanu.
Europljani bi također vjerojatno morali uvjeriti Sjedinjene Američke Države da se na neki način uključe, barem s obavještajnim i drugim operativnim pomoćima, smatraju analitičari, ali postoje mnoga ključna pitanja koja ostaju nejasna.
"Što bi se dogodilo ako bi europski vojnik bio pogođen?" pitao je francuski vojni dužnosnik.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
