Entitetska je vlada izvanredno zasjedala iza zatvorenih vrata u srijedu navečer nakon što je iznošenjem završnih riječi obrane i tužiteljstva okončano jednogodišnje suđenje Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću, koji su optuženi za neprovođenje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Državni tužitelj Nedim Ćosić zatražio je da se Dodika i Lukića proglasi krivima i osudi na zatvorske kazne "blizu maksimalne", koja iznosi pet godina zatvora. Također je predložio da sud obojici izrekne desetogodišnju zabranu obnašanja dužnosti u tijelima vlasti odnosno institucijama koje se financiraju iz proračuna.
Dodikova i Lukićeva obrana tražile su da ih se oslobodi uz tvrdnju kako oni nisu krivi jer Christian Schmidt nije legalno izabran visoki predstavnik, pa nije ni mogao donositi obvezujuće odluke, odnosno poništiti dva zakona čije su objavljivanje u Službenom glasniku RS omogućili optuženi i zbog toga im se sudilo.
Entitetski premijer Radovan Višković kazao je u četvrtak kako su na vladi razmatrali "sve moguće scenarije" nakon što 26. veljače bude izrečena presuda, kako je to po okončanju ročišta najavila sutkinja Sena Uzunović.
"Ja nisam pretjerani optimist... Vidim da se ide u pravcu donošenja osuđujuće presude i da se Dodika eliminira iz političkog života RS-a", izjavio je Višković za entitetski javni servis (RTRS).
Zaključio je kako bi, bude li Dodik osuđen, Srbi u BiH mogli doživjeti sudbinu "nalik onoj srpskog naroda u Hrvatskoj".
Sam Dodik po okončanju sudskog ročišta u srijedu izjavio je kako bi osuđujuća presuda "mogla nanijeti smrtni udarac Bosni i Hercegovini", a i Višković je naglasio kako je u rukama Suda BiH sada odgovornost za sudbinu cijele BiH.
"Odluka suda bit će povijesna ili za opstanak ili za nestanak BiH", zaključio je Višković.
Kakve točno mjere u RS-u kane poduzeti bude li Dodik proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu, Višković nije pojašnjavao, tek je kazao kako će njihov odgovor "biti ustavan", odnosno kako će u tom slučaju poduzeti korake da bi se cijela BiH "vratila u ustavne okvire".
Dodik i njegovi suradnici godinama zastupaju tezu kako Ustavni sud BiH, Sud BiH i Tužiteljstvo BiH nisu legalni, kako je previše ovlasti dano tijelima na državnoj razini te kako se one moraju vratiti entitetima.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
