Svjetski dan rijetkih bolesti obilježava se 28. veljače, a ususret tom danu u Beogradu je održana edukativna tribina "Plućna hipertenzija – bolest koja oduzima dah" kojoj je cilj podizanje svijesti o ozbiljnosti te bolesti, njezinim simptomima i mogućnostima liječenja.
U Srbiji se od plućne arterijske hipertenzije trenutačno liječi oko 250 osoba, dok je realan broj oboljelih gotovo dvostruko veći. Upravo zbog nespecifičnih simptoma i kasnog prepoznavanja ta bolest predstavlja velik izazov za pacijente i liječnike, piše Blic.
O tome je govorio predsjednik Udruženja za plućnu hipertenziju i kardiolog, prof. dr. Arsen Ristić na televiziji K1. Rekao je kako je riječ o stanju povišenog tlaka u plućnoj cirkulaciji, iza kojeg može stajati čitav niz oboljenja.
"Plućna arterijska hipertenzija nastaje kao posljedica oboljenja samih krvnih žila u plućima. Kada dođe do povišenog tlaka, zidovi krvnih žila zadebljaju, što povećava otpor protjecanja krvi. To dodatno opterećuje desnu polovicu srca, koja nije prilagođena visokom tlaku kao lijeva strana. Uslijed toga dolazi do njezina širenja i razvija se posebna forma desnostrane srčane slabosti, koja, ako se ne liječi, može biti fatalna u prosjeku za oko tri i pol godine", objasnio je Ristić.
Prema njegovim riječima, bolest je izuzetno teško dijagnosticirati jer se najčešće manifestira kod mladih ljudi simptomima koji ne ukazuju odmah na ozbiljan problem.
"Najčešći simptomi su zamaranje pri naporu i osjećaj nedostatka zraka. Kada mlada osoba, recimo u dvadesetim godinama, kaže da osjeća kratak dah i da joj nedostaje zrak, često se to ne shvati ozbiljno, a iza toga može stajati upravo ova teška bolest", istaknuo je doktor Ristić.
Danas postoje metode kojima se mogu razlikovati različite forme plućne hipertenzije i identificirati njezin uzrok. Ultrazvučna dijagnostika značajno je napredovala, a još važniji pomak načinjen je u području terapije.
"Trenutačno u svijetu postoji 15 lijekova za liječenje plućne hipertenzije, koji djeluju kroz različite mehanizme i terapijske principe. Pokazalo se da kombinacija ovih lijekova, ako se primijeni na vrijeme i uz adekvatnu procjenu rizika, ne samo da poboljšava kvalitetu života pacijenata već i značajno produžava njihov životni vijek", rekao je dr. Ristić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
