Baltičke zemlje u subotu ujutro počele su se odvajati od ruske električne mreže kako bi se pripojile europskom sustavu, procesom koji je započeo prije mnogo godina, a invazija Moskve na Ukrajinu učinila ga je hitnim.
Tri baltičke zemlje, bivše sovjetske republike, članice Europske unije i NATO-a od 2004. godine, skidaju se s ruske mreže s kojom su povezane još iz vremena SSSR-a, kako bi spriječile Moskvu da to upotrijebi kao oružje protiv njih.
"Mogu potvrditi da je proces isključenja započeo u 6:00", rekao je za AFP Matas Noreika, glasnogovornik javnog operatera litavske nacionalne električne mreže Litgrid.
"Uzimamo Rusiji mogućnosti korištenja elektroenergetskog sustava kao alata za geopolitičku ucjenu", izjavio je litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiunas.
Šefica europske diplomacije Kaja Kallas, bivša estonska premijerka, pozdravila je na X-u "pobjedu demokracije".
Službene proslave planirane su u svima trima zemljama. Latvija će u subotu fizički presjeći električni kabel koji je povezuje s Rusijom, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala bi u nedjelju prisustvovati ceremoniji s baltičkim čelnicima u Vilniusu u Litvi.
"Spremni smo", objavio je litavski premijer Gintautas Paluckas na X-u, hvaleći "početak nove ere energetske neovisnosti" za tri zemlje.
Proces je trajao godinama zbog brojnih tehnoloških i financijskih problema i potrebe da se u međuvremenu diverzificira opskrba, posebice podmorskim kabelima.
Promjena je postala hitna nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, koja je ponovno probudila strahove među baltičkim narodima da će oni biti sljedeći na meti Moskve.
Sve tri zemlje tada su prestale kupovati ruski plin i električnu energiju, ali njihove električne mreže ostale su povezane s Rusijom i Bjelorusijom, dok je frekvenciju opskrbe regulirala Moskva.
Tako su i dalje ovisili o Rusiji za stabilan protok električne energije, ključan za uređaje koji zahtijevaju pouzdano napajanje, posebno u industrijskim procesima.
"Moguće provokacije"
Nakon što se tri baltičke zemlje isključe iz ruske mreže, radit će u "izoliranom načinu rada" oko 24 sata kako bi testirale svoju mrežnu frekvenciju.
"Moramo provesti testove kako bismo osigurali stabilnost našeg energetskog sustava za Europu", rekao je Rokas Masiulis, čelnik Litgrida.
Baltičke države tada će se pridružiti europskoj mreži preko Poljske. Litavski i poljski dužnosnici započet će proces sinkronizacije oko podneva u nedjelju. Vlasti su upozorile da bi moglo doći do problema.
"Mogući su različiti kratkoročni rizici, poput kinetičkih (vojnih) operacija protiv kritične infrastrukture, kibernetičkih napada i kampanja dezinformiranja koje provodi Rusija, priopćio je litavski Odjel državne sigurnosti.
Poljski elektroenergetski operater PSE najavio je slanje helikoptera i dronova za nadzor veze s Litvom.
Latvijski predsjednik Edgars Rinkevičs rekao je na javnom kanalu LTV1 da tri zemlje, iako "potpuno spremne", ne mogu "isključiti moguće provokacije".
U Estoniji će policija i volonteri biti stacionirani na kritičnoj električnoj infrastrukturi do sljedećeg vikenda zbog opasnosti od sabotaže.
Nekoliko podmorskih telekomunikacijskih i energetskih kabela oštećeno je u Baltičkom moru posljednjih mjeseci. Stručnjaci i političari optužuju Rusiju za vođenje hibridnog rata, što Moskva negira.
Za Rusiju to odvajanje znači da njezina eksklava Kalinjingrad, smještena između Litve, Poljske i Baltičkog mora, ostaje odsječena od ruske glavne mreže, ostavljajući je da sama održava svoj elektroenergetski sustav.
Baltičke zemlje potrošile su gotovo 1,6 milijardi eura od 2018. na nadogradnju mreža, dok je Moskva potrošila 100 milijardi rubalja (1 milijarda dolara), uključujući izgradnju nekoliko elektrana na plin u Kalinjingradu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
