Ako se ankete u nedjelju pokažu točnima, najvjerojatniji novi kancelar je Friedrich Merz. On želi biti prvi demokršćanin nakon Angele Merkel koji će preuzeti kormilo Njemačke. I ne samo Njemačke, poručuje s tribina: "Najvažnija zadaća iduće savezne vlade i osobe koja će voditi saveznu vladu bit će snažno preuzimanje odgovornosti u Europskoj uniji. Ni pod kojim uvjetima stvari ne mogu ostati ovakve kakve su sada".
Njegov biograf podsjeća da su početkom stoljeća Merkel i Merz vodili CDU udvoje. Željeli su provesti reforme nakon duge vladavine Helmuta Kohla. Tada se dogodila borba za vlast između njih dvoje. Angela Merkel je pobijedila, 2005. postala kancelarka, a danas je izvan politike.
Za razliku od Merkel, koja je u mnogim politikama odvela demokršćane ulijevo, Merz obećava skretanje udesno. Obećava zaustavljanje ilegalne imigracije. To je tema na kojoj je dosad jahao ekstremno desni AfD.
"U društvu dominiraju teme ekonomije i rada. Ljudi osjećaju recesiju u kojoj se nalazimo. A tu je i tema sigurnosti, unutarnje sigurnosti u našoj zemlji, i imigranata. Ona je dominirala posljednjih tjedana", Janina Muetze.
Vođa demokršćana zagovara zaustavljanje ilegalnog useljavanja, ali ne i remigraciju - protjerivanje etničkih neuropljana. Zbog takvih se ideja od Afd-a ogradila čak i francuska krajnja desnica predvođena Marine Le Pen.
"Zamislite na trenutak da svi koji danas žive u Njemačkoj i imaju imigrantsko podrijetlo prestanu raditi na 24 sata. Ništa u Njemačkoj ne bi funkcioniralo. A to je, dragi prijatelji, upravo ono što nas razlikuje od one stranke koja sebe naziva Alternativom za Njemačku. Koja divlja na temi takozvane remigracije. Ne, dame i gospodo, mi želimo te ljude u Njemačkoj. Oni ovdje moraju imati dom. Oni su Nijemci i u ovoj su zemlji kod kuće", rekao je Merz.
Najizglednijim ishodom izbora doima se nova velika koalicija centra. Sve prognoze predviđaju izborni uspjeh CDU-a i osvajanje oko 30 posto glasova te poraz SPD-a koji bi trebao osvojiti oko 15 posto. Signali koje šalje prvi čovjek CDU-a Merz kažu da bi moglo doći opet do velike koalicije između CDU-a i SPD-a.
Koliko će koalicija i bedem protiv ekstremne desnice biti stabilini, ovisit će o plasmanu manjih lijevoliberalnih stranaka. Uđu li u Bundestag, pomiriti programske interese bit će mnogo teže.
Napetu izbornu završnicu u Berlinu prati i reporter Dnevnika Nove TV Danijel Vrbota koji je izvijestio o situaciji.
Vrbota je rekao da je Njemačka u posljednje vrijeme izložena nizu napada, a sumnja se da su iza svega imigranti. Takva pretpostavka ide u prilog AfD-u zbog njihovih čvrstih protumigrantskih stavova.
U Njemačkoj je povećana razina opasnosti zbog teorističkih napada te je puno uloženo i u spriječavanje hibridnih napada, za koje se smatra da bi ih mogla izvesti Rusija. Na taj se način pokušava utjecati na izbore - širenjem dezinformacija putem interneta, ali i sabotažom.
Zanimljiva informacija stigla je iz luke njihove ratne mornarice. Otkriven je pokušaj sabotaže putem sustava pitke vode u kojemu je otkriveno motorno ulje. Istražitelji navode da se to dogodilo slučajno.
Izborna šutnja
Vrbota naglašava da prava izborna šutnja, kakvu mi poznajemo u Hrvatskoj, u Njemačkoj ne postoji, odnosno izborna pravila su malo drugačija. U Njemačkoj se na birače ne smije utjecati samo od otvaranja do zatvaranja birališta, a to je u nedjelju od 8 do 18 sati, nakon čega će izaći i prve izlazne ankete.
Prema posljednjim anketama, popularnost AfD-a narasla je za jedan postotni poen, dok su SPD izgubili jedan poen. Oko 20 posto birača jos uvijek je neodlučno te je upitno koje će stranke preći izborni prag te kako će izgledati vladajuća koalicija nakon izbora.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
