Među temama u Saboru glavne su danas opet bivša ministrica Gabrijela Žalac i aktualne afere, ali i izjave državne odvjetnice kojima je nedavno na saborskom Odboru za pravosuđe dala do znanja da i samu sjednicu smatra oblikom pritiska na DORH.
Pročitajte i ovo
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek ponovila je u četvrtak u Saboru da nikada nije ništa namjerno prikrivala ni zataškavala, priznavši tek da je u slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac došlo do propusta.
''Zlata Hrvoj Šipek uglavnom tvrdi da je riječ o pritisku i to nakon što stignu neke kritike iz oporbenog dijela sabornice, a vladajući jsvojim pitanjima nerijetko daju upravo priliku glavnoj državnoj odvjetnici da inzistira na tome da je riječ o pritisku, da drži predavanje oporbi o trodiobi vlasti, o nezavisnosti sudstva te o činjenicama da je Hrvatska mlada demokracija i da očito iz oporbe moraju ponešto naučiti. Poziva se također i na izvješća različitih međunarodnih nevladinih organizacija civilnog društva poput Transparency International (TI) po kojima je Hrvatska zapravo u boljem stanju nego prije nekoliko godina kada je riječ o percepciji korupcije'', javio je reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić, koji prati raspravu u Saboru.
Kada je riječ o slučaju Žalac i pitanju na koje se stalno vraća oporba, a to je zbog čega nije bilo istrage, zbog čega je sve moralo doći do Ureda europskog tužitelja te je tek nakon toga krenula istraga, Krešić objašnjava da ''Hrvoj Šipek kaže da je bilo propusta, ali otprilike više, manje sve ostane na tome i nakon toga kaže da DORH i dalje dobro radi svoj posao''.
Hrvoj Šipek: Propust je što je predmet Žalac preuranjeno zatvoren
''Ostajem kod svih izjava, došlo je do propusta, ali nikako se ne radi o namjernom i svjesnom prikrivanju i zataškavanju predmeta, a u konačnici to pokazuju optužnice podignute protiv iste osobe'', odgovorila je Hrvoj Šipek na pitanje Sabine Glasovac (SDP) o predmetu Žalac u raspravi o izvješću o radu državnih odvjetništava u 2021.
Predmet Žalac zanimao je i Božu Petrova (Most) koji je optužio Hrvoj Šipek da OLAF-u nije proslijedila dokumente vezane za taj predmet.
OLAF nikada od DORH-a u tom predmetu nije tražio dostavljanje dokumentacije, odgovorila je Hrvoj Šipek te odbacila tvrdnje da je predmet 'držala u ladici'. Propust je što je predmet preuranjeno zatvoren, dodala je.
Odbacila je i tvrdnju Karoline Vidović Krišto (OIP) da odlazi po upute kod premijera Andreja Plenkovića ulazeći na stražnji ulaz u zgradu Vlade. "To su puke tvrdnje i za to nemate dokaze, to naprosto nije istina", kazala je Hrvoj Šipek.
Na upit Damira Habijana (HDZ) osjeća li pritisak glavna državna odvjetnica odgovorila je da joj je zadovoljstvo upoznati zastupnike s radom Državnog odvjetništva i to ne smatra pritiskom na DORH. Dodala je, međutim, da su izjave i javni nastupi saborskih zastupnika i drugih javnih osoba direktno u suprotnosti sa zakonom koji kaže da je zabranjeno koristiti osobni utjecaj i javne istupe za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti.
''Nedozvoljeni pritisak je kad ide u smjeru koje i kakve odluke bi se trebale donijeti, državno odvjetništvo ne može govoriti što će se, kako, kada i kojom dinamikom poduzimati, o tome se ne može razgovarati, izvidi su tajni", pojasnila je odgovarajući Domagoju Hajdukoviću (Socijaldemokrati).
Objavljivati primjerice radnje koje se namjeravaju poduzeti može imati za posljedicu da će se dokazi uništiti ili nestati određena dokumentacija, poručila je Hrvoj Šipek.
Ivan Penava (DP) spomenuo je istrage i pretrese u SAD-u i povukao paralelu s Hrvatskom, na što je Hrvoj Šipek kazala da je riječ o dva potpuno različita sustava, da u Americi okrivljenik je dužan govoriti istinu, a u Hrvatskoj se može braniti kako smatra da je najbolje, može lagati, varati, podmetati.
Podnašajući Izvješće Hrvoj Šipek ukazala je na nedostatne ljudske kapacitete državnog odvjetništva te poručila da će teško s postojećim kapacitetima pratiti sve intenzivniji rad sudova i rasprava što je posljedično dovesti do pada broja riješenih predmeta i produljiti trajanje istraga.
Pročitajte i ovo
Sve manje ljudi javlja se na oglase, državni odvjetnici odlaze...
''Opterećenje državnih odvjetnika i zamjenika, niske plaće , dugotrajno školovanje, pravosudni ispit, državna škola , tako da općinski zamjenik može postati ako ima sreće između 30 i 35 godine života, za koju plaću, pri čemu nema ni moralnu ni materijalnu satisfakciju, za jedan sat dežurstva dobije oko dvije kune neto, a onda čita i sluša kako smo nesposobni, neznalice, korumpirani, pod utjecajem ovih ili onih'', kazala je.
Sve manje ljudi javlja se na oglase, državni odvjetnici odlaze, nitko se ne javlja za posao državnog odvjetnika, a i interes studenata za rad u pravosuđu je sve manji, dodala je.
Ukazala je i na nedovoljna financijskih sredstava, u 2021. odobreno je ukupno 419 milijuna, što je 9,5 posto sredstava manje nego 2020. Općinska i županijska odvjetništva redovito ukazuju na nedostatak sredstava za intelektualne usluge, vještačenja , prevođenje, edukacije i slično.
Pročitajte i ovo
Glavna državna odvjetnica poručila je i kako se predmetima korupcije posvećuje posebna pozornost i ulaže puno truda, ali da se radi o složenim predmetima i rezultati se ne mogu očekivati 'preko noći'.
Tim više što je rad USKOK-a opterećen velikim brojem prijava koje su često neutemeljene što se vidi iz visokog postotka odbačaja, rekla je dodavši da se radi o prijavama građana protiv službenih osoba koje su nezadovoljni njihovim radom.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Duboko ispod površineZnanstvenici došli do uznemirujućeg otkrića dok su kopali najdublju rupu na svijetu: Što je "zvuk iz pakla" koji se čuo?
-
izdana upozorenjaVIDEO Snježna oluja zaprijetila dijelu Europe: Zastrašujuća snimka vodene bujice koja prolazi kroz grad
-
Nesreća na raduTragedija u Splitu: Muškarac hitno prevezen u bolnicu, podlegao ozljedama
