Hrvatska narodna banka – kako definicija kaže – je središnja je banka Republike Hrvatske, samostalna u odlučivanju, nezavisna od politike. Glavni cilj joj je osiguranje stabilnosti cijena, uz održavanje stabilnosti financijskog sustava. Ako je tako, zbog čega su onda cijene u Hrvatskoj otišle u nebo?
Ekonomist Ljubo Jurčić tvrdi da je pogrešna politika koju je HNB vodio još od početka devedesetih utjecala na cijene koje imamo danas. Tada je HNB zaključao tečaj kune, prvo na njemačku marku, a kasnije na euro.
"Tako da naša roba je postala u inozemstvu skupa. Odnosno, skuplja i nekonkurentna, a monetarna politika nije usklađivala tečaj sa tim rastom troškova. Rješavanju današnje inflacije je zapravo prepreka što nemamo domaće proizvodnje. Tko je uništio domaću proizvodnju? U najvećoj mjeri, preko 80 posto, uništila je takva tečajna politika", objasnio je u razgovoru s reporterkom Provjerenog Jelenom Rastočić.
"Novac je kao krvotok u organizmu. Zdrav organizam stvara krv, a zdrava krv potiče razvoju organizma. Mi smo ovdje zapravo išli na infuziju. Tako da mi smo zapravo izgubili svoju krv. Pogotovo kad smo ušli u Euro, mi smo na aparatima. Paradoks je i u tome je da ti ljudi koji su napravili najveću štetu hrvatskom gospodarstvu imaju zapravo najveće plaće. Najviše su plaćeni u Hrvatskoj", dodao je Jurčić.
Najveća plaća - zamjenica guvernera
Na čelu HNB-a je guverner Boris Vujčić, njegova zamjenica je Sandra Švaljek, a tu je i pet viceguvernera: Tomislav Ćorić, Michael Faulend, Bojan Fras, Ivana Jakir-Bajo i Maroje Lang. Svi oni izabrani su u Hrvatskom saboru na mandat od šest godina.
Uz to, oni su najbolje plaćeni dužnosnici u državi. Najviše na mjesec plaćamo zamjenicu guvernera 7286 eura, a 45 eura manje zarađuje prvi čovjek HNB-a, dok se plaće viceguvernera kreću od najviše 6829 do najmanje 6208.
HNB: "Na pitanja ne možemo primjereno odgovoriti u dvije do tri minute"
Cijene su visoke, a plaće većine građana nisu. Brojke pokazuju da rapidno raste i broj potrošačkih kredita, a problem će nastati ne budu li ih građani mogli vraćati. Pa nakon nedavne sugestije premijera Andreja Plenkovića, HNB izlazi s ograničenjem potrošačkog kreditiranja – što znači da ćete za istu plaću moći dići manje kredita.
"Neće to ništa promijeniti, to samo rade ovi koji to traže i ovi koji to provode da pokažu da vode neku sustavnu politiku. Ali inače to apsolutno nema nekakvog efekta", smatra Jurčić.
Reporterka Provjerenog je željela razgovarati i s prvim čovjekom HNB-a. Nakon prvog upita je ekipi Provjerenog usmeno rečeno da se razgovor s njim mora dogovoriti najmanje mjesec dana unaprijed. HNB-u je zatim poslano šest konkretnih pitanja i upit za izjavu nekog drugog – zamjenice ili viceguvernera – na što je stigao odgovor da oni na to ne mogu ukratko odgovoriti.
"Smatramo da na ta složena pitanja ne možemo primjereno odgovoriti u dvije do tri minute, koliki bi bio naš udio u emisiji", ustvrdili su iz HNB-a.
Ponudili su da odgovore na jedno do dva pitanja ili da snime integralni intervju od 20-ak minuta, ali to je Provjereno odbilo.
Posao stabilizacije cijena puko je slovo na papiru jer HNB instrumente ekonomske politike više nema, ali još uvijek može voditi nadzor nad bankama – koje su lani imale rekordnu dobit 90 posto veću od prethodne. Bilo bi dobro, kada ih već toliko plaćamo, znati da će barem taj dio posla odraditi u korist građana.
Više o ovoj priči, kao i skandalima unutar HNB-a, možete pogledati u prilogu na vrhu članka.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
