Plenković o blokiranju poglavlja Crnoj Gori: "Razlozi za to su brojni, osobito događaji od ovoga ljeta"

"Ovo je prigoda da rezimiramo kakvo je stanje u procesu proširenja, da vidimo kako koja zemlja napreduje prema Europskoj uniji i da ih potaknemo na daljnje reforme", rekao je premijer Andrej Plenković uoči početka EU samita o Zapadnom Balkanu.

Na pitanje novinara kada će Hrvatska dopustiti zatvaranje pregovora u poglavlju 31 Vanjska, sigurnosna i obrambena politika s Crnom Gorom, Plenković je rekao da će se to dogoditi kada se steknu uvjeti.

"To poglavlje podrazumijeva i dobrosusjedske odnose. Mi smo unaprijed najavili da nećemo dati suglasnost i unutar Unije i vlastima Crne Gore, a razlozi za to su brojni, osobito događaji od ovoga ljeta", kazao je Plenković.

Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država.

U tom se dokumentu, prema diplomatskim izvorima, navodi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, nalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru, koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru "Morinj".

"Vratit ćemo se tom pitanju kada se određeni elementi riješe", dodao je Plenković.

Crna Gora prije dva dana zatvorila je tri pregovaračka poglavlja, a četvrto, za koje je zemlja tehnički bila spremna, nije zatvorila zbog protivljenja Hrvatske.

Što se tiče Srbije i mogućnosti da već u siječnju otvori klaster 3, kao što je najavio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, Plenković je rekao da trenutačno ne vidi da postoji takva atmosfera da bi se to moglo dogoditi. "U ovom trenutku nisam vidio da je takva atmosfera, ali vidjet ćemo", rekao je.

Dodao je da niz država blokira otvaranje toga klastera i da Srbija treba nastaviti s reformama kako bi se stekli uvjeti za otvaranje novih poglavlja.

Plenković je tijekom dana uoči samita EU-zapadni Balkan razgovarao s novim čelnicima europskih institucija - predsjednikom Europskog vijeća Antonio Costom, novom/starom predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom i visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas.

"Razgovarali smo o suradnji u novom institucionalnom ciklusu. Hrvatska ovdje u Bruxellesu gaji dobre i kvalitetne odnose sa svim europskim institucijama i strateški koristimo članstvo u EU za ekonomski razvoj i za veću socijalnu sigurnost hrvatskih građana", rekao je. 

U trećem mandatu pojačat ćemo investicije u mornaricu

Hrvatski premijer najavio je u Bruxellesu da će u ovom vladinom mandatu pojačati ulaganja u ratnu mornaricu nakon velikih ulaganja u zračne i kopnene snage.

“U našem trećem mandatu fokus ulaganja stavit ćemo na Hrvatsku ratnu mornaricu jer želimo da Hrvatska kao mediteranska zemlja ima snažnu mornaricu”, rekao je Plenković, rezimirajući svoj sastanak s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

Plenković je u srijedu uoči samita EU-zapadni Balkan imao niz bilateralnih sastanaka - s Rutteom, predsjednikom Europskog vijeća Antonio Costom, predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom i visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas.

Govoreći o sastanku s Rutteom, Plenković je rekao da će Hrvatska sljedeće godine prijeći 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu, od čega će 30 posto biti namijenjeno za modernizaciju oružanih snaga. Rekao je da je riječ o zamjeni stare istočne tehnologije novom zapadnom koja je kompatibilna s NATO-om.

Rekao je da je razgovarao i NATO-ovoj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU), koja se odvija u Wiesbadenu, u Njemačkoj.

Hrvatska vlada je predložila da i Hrvatska sudjeluje u toj aktivnosti slanjem nekoliko časnika u Wiesbaden, ali je predsjednik i zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović odbio dati suglasnost tvrdeći da se tako NATO uvlači u rat u Ukrajini.

“Do sada je čak 26 država članica poslalo svoje časnike u Wiesbaden, a Rutteu sam rekao da ćemo se toj temi vratiti kasnije jer se još nisu stekli uvjeti za glasanje”, rekao je Plenković.

“Zbog Milanovićeva protivljenja ispadamo kao onaj saveznik koji ima rezerve u pogledu pomoći Ukrajini, dok mi to radimo i želimo pomagati i bilateralno i multilateralno”, dodao je hrvatski premijer.

Pročitajte i ovo zajednička izjava EU summit o Zapadnom Balkanu: Ovo su poruke

Pročitajte i ovo Analiza Ivane Petrović Samit EU-a važan za Hrvatske susjede: "Vučić je napravio nešto neobično, a Crna Gora je, s obzirom na sve, dobro prošla"