Gotovo 300 tisuća osoba iz trećih zemalja podnijelo je prošle godine zahtjev za boravak i rad u Hrvatskoj. Odobreno je njih više od 206 tisuća. Osim iz zemalja iz regije, najviše ih dolazi iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša, Uzbekistana i Egipta. Vlada je zato izmijenila Zakon o strancima, ali oporba smatra da i dalje ima brojnih propusta.
"U Hrvastkoj imate preko 700 agencija koje uvoze radnike, koje čak nisu licencirane, to znači da je sve prepušteno stihiji, a kamoli da netko priča ili pita što je društveni ili ekonomski trošak integracije. Daleko od toga da mi nismo svjesni da, nažalost zbog loše HDZ-ove politike, Hrvatska treba strane radnike, ali ne način kao što je to do sada", izjavio je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a.
"Da se ponovno uvedu kvote i ograničenja kod uvoza radne snage, jer želimo očuvati naš identitet, a prvenstveno sigurnost naših građana, naših žena, naših djevojčica, naše djece. Ali isto tako da se odredi iz točno kojih zemalja se može uvoziti strana radna snaga, jer se nažalost neki ne mogu intregirati", smatra Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta.
Oni koji su na prvoj crti najbolje znaju s kojim se problemima susreću u praksi.
"Bilo je dosta problema u posljednje dvije godine sa poslodavcima koji su fingirali svoje stvarne potrebe tako da je doista dolazilo previše ljudi koji često nisu bili ni zbrinuti pri dolasku na aerodrom i do smještaja i nisu ih te tvrtke čak ni zapošljavale iako su za njih ishodili radne dozvole", izjavio je Dalibor Kunić, vlasnik agencije za zapošljavanje.
Sada će takvi poslodavci plaćati kaznu državi. Osim toga ključne promjene su:
- dozvole za boravak i rad izdaju se do tri godine
- u tom razdoblju promijeniti poslodavca može se bez nove dozvole
- plaća mora biti kao za domaće radnike
- za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo ni kvalifikaciju
- obavezan dokaz o njihovom primjerenom smještaju
Sve to bi trebalo spriječiti poslodavce da ih iskorištavaju.
"Zakon ide u tom smjeru da jednom kada poslodavac bude uhvaćen u nekoj sivoj zoni, takvog poslodavca se isključuje iz daljnjeg zapošljavanja stranih radnika. Mislim da je MUP dobro detektirao probleme i da je to na određen ispravljeno ovim izmjenama i dopunama", izjavio je Dalibor Kunić, vlasnik agencije za zapošljavanje.
U novom Zakonu nema ni riječi o zdravstvenoj skrbi, što je razljutilo liječnike jer svi oni imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, a nemaju zdravstveni karton.
"Mi smo već ukazivali na problem stranih radnika koji dolaze iz zemalja uglavnom azijskih i afričkih i zapravo imamo veliki problem, a to je cijepni karton, mi ne znamo protiv kojih bolesti su cijepljeni, ne znamo koje endemske bolesti su tamo. Tražili smo da se to u zakon unese, i oni nisu unijeli, i sad imate problem jer HZJZ nije komeptentan da traži takve podatke", izjavila je Vesna Potočki Rukavina iz Koordinacije liječnika obiteljske medicine.
Velik problem za njih je i sporazumijevanje jer većina ne govori hrvatski ni engleski jezik. Grad Zagreb pokušava tom problemu doskočiti Centrom dobrodošlice za strance.
"U taj centar za dobrodošlicu korisnici se mogu doći informirati o svojim pravima, učenju hrvatskog jezika, i to je nešto što Grad Zagreb plaća i provodi ili u svojim institucijama ili u suradnji s različitim organizacijama". izjavila je Jelena Miloš, saborska zastupnica (Možemo!).
Hrvatska nema integracijsku strategiju, što je ključno s obzirom na to da je u posljednjih nekoliko mjeseci policija zabilježila napade na strane radnike, ali i postupala protiv više stranaca zbog kaznenih djela seksualnih delikata.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
