Niz je okolnosti zbog kojih se mnogima budućnost čini neizvjesnija no ikada prije, pogotovo kada je riječ o poslu, a svakome se može dogoditi da izgubi posao ili financijsku sigurnost. Mnogi su već prisiljeni prilagoditi način života novim financijskim prilikama, a stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da uz brojne druge promjene u načinu života promjena ekonomskog konteksta također ima utjecaj na mentalno zdravlje.
U tom kontekstu važno je razumjeti što predstavlja ekonomski stres i kako se s njime nositi, napominju iz udruge Kako si? koja okuplja mlade psihologe i psihologinje pod vodstvom mentorice Nataše Jokić-Begić, profesorice kliničke psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
''Gospodarske krize, ekonomska nesigurnost i teškoće u nošenju sa zahtjevima okoline mogu dovesti do ekonomskog stresa – doživljaja da se ne možemo izboriti s financijskim ili ekonomskim uvjetima u kojima smo se našli ili za koje predviđamo da bi mogli nastati. Ti uvjeti uključuju ekonomsku deprivaciju, tj. manjak sredstava za život – primjerice, izgubili smo posao ili drugi izvor prihoda, i ekonomski pritisak, tj. brigu oko toga kako ćemo podmiriti svoje potrebe – primjerice raspolažemo s manje novca nego prije“, objasnila je Karla Lončarić iz Kako si?
Nemogućnost zadržavanja stečenog životnog standarda obitelji, štednja hrane i/ili energije, rezanje troškova i teškoće u podmirivanju potreba djece samo su neki od praktičnih problema koji tada mogu nastati: ''Nezadovoljstvo, bespomoćnost i frustracija koju ti problemi donose mogu se prelijevati na druge aspekte života pa ekonomski stres tako može dovesti do poteškoća u poslu, u međuljudskim odnosima i u odnosu prema samome sebi.''
"Zaposlenost sama po sebi ne jamči psihološko blagostanje"
''Dobrobit koju zaposlenost donosi po mentalno zdravlje pojedinca nije povezana samo s novcem kao egzistencijalnim resursom, već i niz važnih sekundarnih dobiti koje zaposlenost sa sobom donosi, kao što je društveni status, socijalna uključenost, dnevna struktura, osjećaj sigurnosti, relativne predvidljivosti i kontrole, samoefikasnost i samopoštovanje. Stoga gubitak zaposlenja znači gubitak niza stvari koje zapravo čine važan dio našeg osobnog identiteta, kao i mogućnost zadovoljenja temeljnih psiholoških potreba koje su preduvjet psihičkog zdravlja“, upozorila je psihologinja i psihoterapeutkinja Andrea Gerčar iz Zagrebačkog psihološkog društva.
No, napominje da zaposlenost sama po sebi ne jamči psihičko blagostanje, naročito ako je osoba zaposlena na poslovima ispod razine svojih stručnih kvalifikacija ili su prihodi koje prima nedovoljni za koliko-toliko dostojanstven život.
Pad samopouzdanja, povlačenje u sebe, sram i socijalne izolacije neke su od posljedica pa nije iznenađujuće da se kod osoba lošijeg financijskog statusa češće pojavljuje depresija, a i Lončarić upozorava: ''Pojačano doživljavanje neugodnih emocija izazvanih ekonomskim pritiskom ima nepovoljan učinak na odnos između roditelja, a zatim i na odnos roditelja s djecom koja također mogu pokazivati znakove narušenog psihičkog zdravlja zbog obiteljskih financijskih problema. Tako se kod djece mogu javiti depresija, anksioznost i narušena slika o sebi te eksternalizirani problemi u ponašanju."
Doživljavanje ekonomskog stresa, napominje, podrazumijeva dojam nestabilnosti i stalnu neizvjesnost, što predstavlja udarac na našu potrebu za sigurnosti i predvidljivosti: ''Potreba za sigurnosti jedna je od temeljnih psiholoških potreba i dulja nemogućnost da je zadovoljimo zapravo je oblik kroničnog stresa koji je iscrpljujuć i može nepovoljno utjecati na brojne aspekte funkcioniranja. Rizik ili strah od gubitka posla i nezaposlenost mogu biti dodatno ugrožavajući za psihičko zdravlje jer kroz posao zadovoljavamo mnoge druge potrebe osim potrebe za (financijskom) sigurnosti, uključujući potrebu za redovitom aktivnosti i rutinom, osjećajem svrhovitosti i korisnosti, socijalnim kontaktom te društvenim statusom.''
Ekonomski stres
Ekonomski stres stoga ne dovodi samo do praktičnih egzistencijalnih problema, već i do nemogućnosti zadovoljavanja važnih psiholoških potreba. što može dovesti do doživljavanja osjećaja besmisla i manje vrijednosti, a zbog čega je naglašena povezanost između egzistencijalnih problema i depresivnosti.
Veza između ekonomskih stresora kao što su nesigurnost posla, nezaposlenost, podzaposlenost (underemployment: zaposlenost na nepuno radno vrijeme, rad na radnom mjestu koje nije u skladu sa stečenim stručnim kvalifikacijama ili prihodi ne mogu pokriti osnovne životne troškove), i ekonomska deprivacija (izostanak prihoda ili financijskih resursa), te razine doživljenog ekonomskog stresa nije niti izravna niti linearna, već uvelike ovisi o našoj percepciji samih stresora te utjecaju drugih faktora koji moderiraju odnos između ekonomskih stresora i razine doživljenog stresa, ističe Gerčar.
Tako se npr. socijalna podrška pokazuje izrazito važnom kod umanjivanja negativnih posljedica po mentalno zdravlje (kao što je npr. depresija i anksioznost) u situacijama kada se ljudi suočavaju s ozbiljnim financijskim teškoćama. ''Osobe koje više naginju individualističkim vrijednostima kao što su autonomija i samostalnost, osobe koje su asertivne i sebe češće opisuju kroz osobine ličnosti (npr. strpljiva sam, komunikativna i sl.) nego kroz uloge (ja sam majka, psihologinja…) u principu se uspješnije suočavaju s ekonomskim stresom.''
''Pokazalo se i da osjećaj samoefikasnosti i kontrole kod pojedinca djeluje kao zaštitni faktor (samoefikasnost možemo definirati kao našu procjenu o vlastitim sposobnostima organiziranja i izvršavanja određenih akcija potrebnih za ostvarenje željenih ishoda). Istraživana je i uloga emocionalne inteligencije, odnosno sposobnost pojedinca da regulira emocije, što je osobito važno kada se nađemo u situaciji ekonomskog stresa koja nas može preplaviti neugodnim emocijama i otežati efikasno suočavanje s problemima. Osobe koje svoj posao smatraju ključnim dijelom svog identiteta, odnosno koje su se sklone poistovjećivati s poslom ili im je posao jedini izvor (financijske) sigurnosti u većem su riziku od razvoja bolesti i simptoma psihološkog distresa'', objasnila je Gerčar.
Utjecaj na zdravlje
Gerčar podsjeća i da je svatko od nas dio jedne obitelji, susjedstva, radne zajednice, sportskog kluba i slično, ali smo svi i dio šireg ekonomskog, društvenog i kulturalnog sustava. Iako je proučavanje utjecaja kojeg ima dostupnost resursa na široj društvenoj razini po mentalno zdravlje pojedinaca još uvijek nedovoljno zastupljeno u primijenjenoj psihologiji, postoje dokazi da uvjeti života na razini države pa sve do uvjeta života na razini susjedstva mogu itekako utjecati na zdravlje i subjektivnu dobrobit pojedinca.
''Tako je npr. utvrđeno da je u onim zemljama u kojima postoji snažna socijalna sigurnost, zadovoljstvo poslom i posvećenost radnika poslu visoka čak i na poslovima koji su nesigurni (rad na određeno, sezonski poslovi) jer radnici u slučaju gubitka posla i prihoda znaju da neće ostati potpuno prepušteni samima sebi. Također, u zemljama u kojima postoji izrazita nejednakost u prihodima među različitim skupinama stanovništva mentalno zdravlje stanovništva je lošije. U državama u kojima se prakticiraju proaktivne politike na tržištu rada (kao što su brojne i lako dostupne mogućnosti dodatnih usavršavanja u traženim područjima kako bi se olakšalo zadržavanje posla ili brz pronalazak novog posla, kao i novčane naknade za one koji su iznenada ostali bez posla) također je zabilježeno manje negativnih reakcija na nesigurnost posla ili dobivanje otkaza“, ističe Gerčar.
Razina doživljenog ekonomskog stresa, dodaje, povezana je čak i s tim na koji je način uređen pristup zdravstvenim uslugama na razini gradova i općina – konkretno, kolika je njihova dostupnost i kvaliteta: ''To nas neće pretjerano čuditi ako imamo na umu da gubitak posla, a time i financijskih sredstava, može dovesti do odgađanja ili čak odustajanja od potrebnog liječenja, što dodatno pojačava stres i narušava mentalno zdravlje, a to se opet, kao u začaranom krugu, negativno odražava na tjelesno zdravlje.''
Kako si pomoći?
''Ako nam manjak novca može onemogućiti da zadovoljimo svoje psihološke potrebe i tako činiti da budemo nesretni i nezadovoljni, logično je pomisliti da će višak novca riješiti taj problem i omogućiti nam da budemo sretni i zadovoljni. Međutim, kao i mnoge stvari vezane za ljudsko doživljavanje i ponašanje, čini se da ipak nije tako jednostavno'', upozorava Lončarić.
Istraživanja ne pronalaze pravocrtan odnos između imućnosti i sreće – drugim riječima, iako određeno poboljšanje financijskog stanja dovodi do veće razine zadovoljstva, u jednom trenutku zadovoljstvo prestaje rasti unatoč daljnjem rastu imućnosti. O povezanosti sreće s novcem i kako izvući što više sreće iz novca kojim raspolažete govori znanstveni rad u kojem su istraživači u fokus stavili odnos sreće i novca te načine kako možemo izvući više iz našeg potrošačkog ponašanja.
''Kada govorimo o odnosu sreće i novca, jako ga dobro opisuje navod autora: Novac kupuje sreću, no manje nego što ljudi misle. Suprotno popularnoj uzrečici kako su najskuplje stvari u životu besplatne, veza novca i zadovoljstva životom je pozitivna jer se tako možemo zdravije hraniti, bolje se brinuti o zdravlju, imati više slobodnog vremena, biti manje opterećeni svakodnevnim problemima... No, nakon određene razine koja se često povezuje s ugodnim životom srednje klase, dodatni prihodi ne povećavaju sreću značajno'', objašnjava psiholog Mario Zulić.
Nameće se pitanje zašto s obzirom na to da si dodatnim bogatstvom možemo priuštiti više stvari koje želimo: ''Autori kao razlog navode grešku u procjenjivanju zadovoljstva koje ćemo dobiti iz nekog iskustva trošenja novca. Možda nismo dobri u predviđanju svoje sreće, no pregledom nalaza iz psihologije potrošnje postoje principi koji bi nam mogli pomoći da u budućnosti dobijemo više sreće i zadovoljstva kod trošenja teško zarađena novca.''
Stoga je, preporučuju pisholozi, dobro imati na umu neke savjete za nošenje s ekonomskim stresom:
- Ojačajte svoju psihološku otpornost
Psihološka otpornost odnosi se na mogućnost da se uspješno nosimo sa životnim krizama, odnosno da im se prilagodimo i da se zaštitimo od njihovih negativnih posljedica. Psihološki otporniji ljudi lakše održavaju psihičko zdravlje tijekom prolaska kroz teška životna razdoblja te se brže vraćaju u stanje u kojemu su bili prije krize.
- Naučite regulirati količinu stresa i doživljavanje stresnih situacija
Iako ne postoji zlatno pravilo nošenja sa stresom, postoje brojne tehnike koje možete isprobati i pokušati pronaći kombinaciju koja vam najviše odgovara.
Zatražite pomoć prijatelja ili poznanika koji se dobro snalaze s novcem ili potražite besplatne online resurse. Potaknite djecu i pomognite im da od malih nogu uče o osnovama upravljanja financijama.
- Učite biti optimističniji
Većina situacija je popravljiva. Jednom kada dođe do financijskog problema ili nesigurnosti, usmjerite se na rješavanje problema i pokušajte se oduprijeti ruminiranju i očajavanju.
- Potražite socijalnu podršku
Osim što nam mogu biti emocionalna podrška i utjeha, bliske osobe mogu nam pomoći i s rješavanjem problema.
- Ostanite redovno aktivni
Kada se osjećamo beznadno, često se dogodi da nemamo energije i budemo umorni. Iako je odmor važan i potreban, pokušajte pronaći ravnotežu između odmaranja i aktivnosti. Zadržite rutinu i aktivnosti koje možete, budite usmjereni na problem i nemojte se izolirati.
- Planirajte
Plan je pola rješenja – uz pomoć partnera, prijatelja ili obitelji pokušajte napraviti plan rješavanja problema te ga pratiti korak po korak. Možda će biti potrebno neko vrijeme da se stvari poboljšaju, ali imajte strpljenja i budite uporni.
- Komunicirajte
Ako dođe do trzavica u međuljudskim odnosima, pokušajte osvijestiti svoje emocionalno stanje, izolirati probleme te se pokušajte fokusirati na rješavanje problema jednog po jednog kroz zajedničke napore i otvorenu komunikaciju.
Svakome se može dogoditi da izgubi posao ili financijsku sigurnost, zato imajte razumijevanja prema sebi samima, ističu psiholozi i poručuju: ''Ne zaboravite raditi na sebi te vjerovati u sebe i svoje sposobnosti. Prihvatite ono što ne možete promijeniti i pokušajte pronaći način za nošenje s trenutnim brigama. Pokušajte iskoristiti tu situaciju kao priliku za razvoj novih vještina i za svoj osobni napredak. Dajte si vremena, ostanite aktivni, napravite plan i slijedite ga korak po korak. Ne ustručavajte se potražiti podršku od bližnjih, proširiti mrežu socijalnih kontakata ili se javiti stručnjaku za mentalno zdravlje.''
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
