Od Malog Pariza i Ivanova Polja do Rive i Grada Heroja: Prošećimo se Hrvatskom i ponovimo pravopis

Osnovno je pravopisno pravilo da se imena pišu velikim početnim slovom. Kad su u pitanju zemljopisna imena, to bi se pravilo moglo podijeliti na dva dijela:

1. U imenima kontinenata, država i naselja (gradova, mjesta, sela, zaselaka) sve se riječi osim prijedloga i veznika pišu velikim početnim slovom: Sjeverna Amerika, Bosna i Hercegovina, London, Čigoč.

2. U imenima naddržavnih zajednica, zemljopisnih područja i pokrajina, gradskih četvrti i dijelova naseljenih mjesta, ulica, uličnih odvojaka, trgova, parkova i sl. velikim početnim slovom piše se samo prva riječ i riječ koja je i sama ime. Na tome ćemo se uglavnom i zadržati, no valja napomenuti da u ovu skupinu spadaju i sva ostala zemljopisna imena, poput mora, rijeka, planina, nizina, otoka, rtova, nacionalnih parkova itd.

Ne zvuči tako komplicirano, zar ne? Ipak, toliko se često griješi u pisanju spomenutih pojmova, a ovdje ćemo navesti najčešća odstupanja od pravila.

Pročitajte i ovo Lektorski dnevnik Kad od viška glava zaboli: Zašto često puta naš izbor riječi nije najoptimalniji?

Sve Riječi Velikim Početnim Slovom

Jednorječna imena nisu problematična, jasno je da ćemo ih uvijek pisati velikim početnim slovom, no već kad su u pitanju dvije ili tri riječi, dolazi do poteškoća pa nailazimo na Slavonski brod, Biograd na moru ili sv. Petar u šumi. Budući da se radi o naseljenim mjestima, pravilno je pisati Slavonski Brod i Biograd na Moru, jednako kao i Dugo Selo, Sveti Petar u Šumi i Donje Cjepidlake.

Griješi se i u pisanju imena država, najčešće tako da se samo prva riječ piše velikim, a ostale malim početnim slovom: Sjedinjene američke države, Šri lanka, Hrvatsko-ugarska monarhija i slično. No kad je o državama riječ, isto pravilo vrijedi za sve – i one koje po ustrojstvu nisu republike (Kraljevina Švedska, Kneževina Monako, Ruska Federacija), i one male (Maršalovi Otoci), i one koje više ne postoje (Austro-Ugarska Monarhija, Sveto Rimsko Carstvo), i one koje u nazivu imaju mnogo riječi (Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske), ali i za njihove skraćene nazive (Vatikan ili Država Vatikanskoga Grada).

Znate li koju zemlju nazivamo Zemljom vatre i leda, a kojem je gradu nadimak Venecija sjevera? Ako mene pitate, takvih nema, barem ne u pravopisu. U perifraznim nazivima kontinenata, država i naseljenih mjesta sve se riječi pišu velikim početnim slovom, ali samo onda kada uz njih ne stoji ime naseljenog mjesta. Pisat ćemo stoga malim opis/objašnjenje: Vukovar je grad heroj, ali velikim tzv. nadimak: O Gradu Heroju uče na terenskoj nastavi. Jednako tako pišu se i Crni Kontinent (Afrika), Zemlja Vatre i Leda (Island), Venecija Sjevera (Amsterdam).

  Pročitajte i ovo Lektorski dnevnik Nije lopta od Luke, već Lukina lopta, ali nije ni sjajan gol Modrića, no znate li kako je pravilno?

Strah u ulici Lipa?

Dok se slova smanjuju u imenima u kojima ne bi trebala, imamo i obrnutu situaciju kad se piše veliko slovo tamo gdje ne treba. Sigurno ste negdje vidjeli napisano Europska Unija, Gorski Kotar, Savski Gaj, Trg Bana Josipa Jelačića i Ulica Hrvatskog Sokola, a možda čak i Jadransko More.

Od navedenih primjera dvojbena je samo Europska Unija/unija jer pravopisi donose različita rješenja, u ostalim primjerima nema razloga da se opće imenice (kotar, gaj, ban, sokol i more) pišu velikim početnim slovom. Pravilno je: Gorski kotar, Savski gaj, Trg bana Josipa Jelačića, Ulica Hrvatskog sokola i Jadransko more.

Najveći problem predstavljaju nazivi ulica jer su tu razne kombinacije pogrešaka: Ulica Žrtava domovinskog rata, ulica Stjepana Radića, vukovarska ulica, Ulica Pod zidom… Uz osnovno, već spomenuto pravilo o pisanju imena ulica (Ulica Stjepana Radića, Ulica kralja Zvonimira, Ulica grada Vukovara, Ulica lipa, Kratka ulica), treba samo zapamtiti da se riječ ''ulica'' piše malim kad stoji kao opća imenica uz ime ulice (ulica Kaptol, ulica Šišmiš, ulica Zeleni put) , a za ostale riječi u nazivu valjalo bi znati jesu li opće ili vlastite imenice. 

Ilustracija (Foto: DNEVNIK.hr)

I kolokvijalne nazive treba pisati po istom pravilu, a zanimljivo je kako su upravo oni poznatiji od onih službenih. Ako se sastajete s nekim u Zagrebu na Trgu Petra Preradovića, vjerojatno ćete morati provjeriti gdje je to točno, no kaže li vam: Nađemo se na Cvjetnom trgu, odmah će vam biti jasno o kojoj je lokaciji riječ. Isto tako, Obala hrvatskoga narodnog preporoda u Splitu poznatija je kao Riva.

Možda je najlakše zapamtiti da cjeline (kontinente, države i naselja) pišemo po prvom pravilu – sve velikim, a njihove dijelove (pokrajine, gradske četvrti, ulice, trgove i sl.) po drugom – samo prva riječ velikim početnim slovom.

Veličina je bitna

Na kraju treba spomenuti i one primjere u kojima razlika veliko/malo igra veliku ulogu. Želimo li ići na kupanje, uputit ćemo se u Varaždinske toplice, no ako govorimo o istoimenom gradu, pisat ćemo Varaždinske Toplice. Pišemo Ivanovo Polje i Petrovo polje – i upravo je tako pravilno jer je Ivanovo Polje naselje pokraj Daruvara, a Petrovo polje naziv je krškog polja u Dalmaciji.

P. S. Ako niste uspjeli otkriti gdje je Mali Pariz, pitajte stanovnike Slavonskog Broda, oni će vam znati reći.