Lektorski dnevnik

Što je zajedničko SAD-u i FBI-u, a nije i Republici Hrvatskoj i Blaženoj Djevici Mariji

Piše Ana Petković, 17. veljače 2023. @ 10:22

Svakodnevno se susrećemo s raznoraznim složenim kraticama, odnosno pokratama, koje nam ubrzavaju i olakšavaju pisanje dugačkih naziva država, institucija, stranaka, pa i općih imenica. Tako često umjesto Sjedinjene Američke Države napišemo SAD, umjesto Europska unija EU ili nogometni klub skratimo kao NK. No znamo li ih pravilno upotrebljavati i sklanjati?

U novinskim člancima često možemo naići na rečenice poput:

EU je odlučila smanjiti upotrebu plastične ambalaže.
SAD su odgovorile na prozivke.

U tim su rečenicama kratice u pogrešnom rodu i broju. Naime, većina je kratica muškog roda u jednini bez obzira na njihov puni oblik. Jedina su iznimka kratice koje završavaju na -A i čitaju se kao riječ, one su ženskoga roda: FIFA, INA, NASA. Ako pak kratica završava na -A, ali se ne čita kao riječ, već se slovka, također je muškoga roda: WTA, JNA.

Prema tome, točno je pisati:

EU je odlučio smanjiti upotrebu plastične ambalaže.
SAD je odgovorio na prozivke.

Ako vam to zvuči neobično, sjetite se da su i SDP i TV u punom nazivu ženskoga roda, no nećemo pisati SDP se izjasnila ili emisija na TV-i, već SDP se izjasnio i emisija na TV-u.

Pročitajte i ovo LEKTORSKI DNEVNIK Ovo su jezični biseri koji će vas nasmijati: Zbog nekih biste se mogli sjekirati

Sad kada znamo kojeg su roda i broja kratice, možemo ih i pravilno sklanjati. To činimo tako da im dodamo crticu i odgovarajući nastavak. Stoga ćemo pisati da smo članica EU-a, igramo u NK-u ili da smo u pregovorima s SAD-om. Također valja napomenuti da se nastavci dodaju i ako kratica završava na isto slovo, na primjer kod JNA-a, s NATO-om, u EU-u, UNESCO-ov.

FBI-a ili FBI-ja?

Muči li vas kada ispred nastavaka umetnuti j, a kada ne, treba se voditi izgovorom. Kraticama koje u izgovoru završavaju na glas -i umeće se j, stoga pišemo, recimo, FOI-ja, FOI-ju, FOI-jem. Isto ćemo napraviti kada sklanjamo BBC jer se čita [bi-bi-si]: BBC-ja, BBC-ju, BBC-jem. Međutim, pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dopušta da se oblici i posvojni pridjevi od pokrata koje završavaju na -i, -io i -ia pišu i bez j: FOI-a, BBC-a.

Ako pak kratica završava na -I u pisanju, ali ne i u izgovoru, tada j nećemo umetati. Takav primjer je FBI, koji se čita [ef-bi-aj], dakle u izgovoru je zadnji glas j, pa se on sklanja ovako: FBI-a, FBI-u, FBI-em.

Pročitajte i ovo LEKTORSKI DNEVNIK Na portalu, svaki petak, radi obrazovanja, čitajte jezične savjete, kako biste pisali bolje, jasnije, i bez greške

INA ili Ina?

Kod kratica ženskog roda završno -A je dio kratice, te se u pisanju ne izostavlja, ali se ne izgovara. Prema tome, pišemo NASA-e, NASA-i ili NASA-om, ali čitamo [nase], [nasi], [nasom].

Neke se složene kratice mogu i leksikalizirati, odnosno pisati kao obična riječ, kao što su Ina, Fina, Uskok i sl. U tom se slučaju pri sklonidbi ne umeće crtica, pa ćemo napisati u Inu, prema Fini ili s Uskokom. Na oba se načina mogu pisati i imenice nastale od pokrata: HDZ-ovac ili hadezeovac, ZET-ovac ili zetovac, FBI-evac ili efbiajevac.

Za kraj, sjetimo se da nema pravila bez iznimke, a tako je i kod složenih kratica. Naime, određene se kratice ne sklanjaju, već u svim padežima ostaju u izvornom obliku, a to su: RH (Republika Hrvatska), BiH (Bosna i Hercegovina) i BDM (Blažena Djevica Marija).