ONI SU ČUDOM PREŽIVJELI ZRAKOPLOVNE NESREĆE Otkrivamo koje je najsigurnije mjesto u avionu

Iako nema potpuno sigurnog mjesta u avionu koje može jamčiti preživljavanje u slučaju nesreće, neka su ipak "sigurnija" od drugih. Bar tako kaže statistika.

Pročitajte i ovo Gdje je avioindustrija danas? Ugledni stručnjak za Dnevnik.hr: 'Očito se trkom za zaradom narušavaju sigurnosni standardi' Neovisno o odšteti Lufthansa obiteljima žrtava ponudila nepovratnih 50.000 eura pomoći

"Statistički najbolje mjesto za preživljavanje zrakoplovne nesreće je rep aviona", kaže Josip Milošević, sudski vještak za zrakoplovne nesreće, koji dodaje da putnici ne mogu učiniti puno za svoju sigurnost, osim da postupe po uputama iz kartona o postupcima u slučaju nužde.

"Ako je zrakoplov poluprazan, mogli bi se pomaknuti prema stražnjem dijelu, ali u tom slučaju se moraju odvezati", naglašava Milošević. 

Ovome u korist ide i analiza stranice Aviation Safety Network kojom su obuhvaćene 273 zrakoplovne nesreće u kojima su neki od putnika preživjeli. I iz njihove analize proizlazi da je najveća vjerojatnost za preživljavanje ukoliko sjedite u stražnjem dijelu aviona.

Za većinu nesreća, njih 194, nema podataka o mjestima na kojima su sjedili preživjeli putnici. U 20 nesreća preživjeli su putnici samo iz repa aviona, a još sedam ih je preživjelo sjedeći u prednjem i u stražnjem dijelu zrakoplova. Jedanaest nesreća preživjeli su samo putnici iz prednjeg dijela zrakoplova, a u osam oni sprijeda i iz središta kabine.

U pet nesreća preživjeli su samo putnici iz središnjeg dijela zrakoplova.

Iako se u slučaju pada zrakoplova s brazilskim nogometašima i novinarima još ne znaju sve pojedinosti, Milošević kaže da je, prema onome što je uspio saznati, zrakoplov radio standardni holding na lokaciji VOR-a (radiostanica na zemlji koja služi za navigaciju) koji je udaljen oko 18 km od mjesta slijetanja, te pritom očito snižavao visinu.

"Snižavanje visine posljedica je ili pogrešnog zaključka posade o trenutnoj visini, kvara nekog od važnih sustava zrakoplova, ili nedostatka goriva. Prema operativnim karakteristikama ovog tipa zrakoplova, mogućnost da se radilo o nedostatku goriva je vrlo velika, jer taj tip aviona nema dolet kakav je naumio preletjeti", kaže Milošević, dodajući da bi se prema položaju zrakoplova moglo zaključiti da je izvršeno prilično dobro slijetanje na brdoviti teren. 

"Zapravo, da se radilo o ravnici možda bi svi preživjeli. Dakle, pilot je radio prilaz na slijetanje prema standardnoj proceduri. Avion se polomio od udaraca u neravni teren, a da nije bila noć i magla, pilot je mogao odabrati i bolji teren za slijetanje", kaže Milošević.
 

Preživjela pad s najveće visine

Najpoznatija osoba koja je preživjela zrakoplovnu nesreću je Vesna Vulović koja je kao 23-godišnja stjuardesa 26. siječnja 1972. godine preživjela pad zrakoplova JAT-a, čiji uzrok eksplozije u zraku još uvijek nije poznat.

Zrakoplov se raspao iznad općine Srbska Kamenice u tadašnjoj Čehoslovačkoj, a Vulović, koju su u repu aviona zarobila kolica s hranom, jedina je preživjela.

Od teških fizičkih ozljeda dugo se oporavljala, no od psihičke traume nikad se nije oporavila. Njeno preživljavanje pada s visine od 10.160 metara (još je uvijek u rekorderka po Guinnessovoj knjizi rekorda zbog toga) objašnjava se njenim niskim krvnim tlakom zbog čega je izgubila svijest vrlo brzo nakon eksplozije, što joj je vjerojatno sačuvalo srce od fatalnih ozljeda.

U jednom od rijetkih intervjua kojeg je dala 30 godina nakon nesreće rekla je da se ne osjeća sretnom te da griješe svi koji tako misle. „Da sam sretna nikad ne bih doživjela tu nesreću, a majka i otac bi mi bili živi. Ta je nesreća uništila i njihove živote“, rekla je Vulović.

Preživjeli jer su pojeli poginule

Jedna od najstrašnijih priča o preživjelima u zrakoplovnim nesrećama je ona iz 1972. godine kada se urugvajski avion s 45 putnika srušio u Andama uslijed čega je na mjestu poginulo više od četvrtine njih. Nakon desetodnevne potrage spasioci su prestali tražiti preživjele.

Zarobljeni u planinama bez hrane preživjeli su bili prisiljeni jesti one koji su poginuli. Još ih je osam poginulo u lavini koja je zatrpala njihovo sklonište.

Dva Čileanca su odlučila potražiti pomoć i nakon 10 dana hoda uspjeli su doći do Čilea, nakon čega je, 72 dana nakon nesreće, spašeno još 14 preživjelih.

Najsretniji nesretni čovjek na svijetu

Frano Selak, profesor glazbe iz Petrinje, bio je jedan od najpoznatijih Hrvata i to ne samo zato što je preživio zrakoplovnu, već i čitav niz drugih nesreća, zbog čega su ga prozvali najsretnijim nesretnim čovjekom na svijetu.

Avion kojim je iz Lučkog letio u Rijeku srušio se u Gorskom kotaru 1962. godine. Pritom je poginulo dvadesetak ljudi, a uz stjuardesu Roziku preživio je još samo Frano koji se zabio u plast sijena što ga je spasilo od ozbiljnijih ozljeda. Frano je u svom životu preživio brojne prometne nesreće, od onih automobilskih do željezničkih. Umro je u 87. godini prije nešto manje od godinu dana.

Čudom preživjeli

U travnju 2015. godine sedmogodišnja djevojčica je preživjela pad malog zrakoplova u Kentuckyju kojim je pilotirao njen otac. U nesreći su poginuli njeni roditelji, sestra i sestrična. Nakon što je preživjela nesreću, teško ozlijeđena djevojčica je zapalila granu na plamenu koji je gorio na krilu aviona kojom si je osvjetljavala put kroz šumu. Hodala je više od kilometra prije nego što je naišla na kuću u kojoj je potražila pomoć.

U svibnju 2010. srušio se libijski zrakoplov pri slijetanju u Tripoliju, prilikom čega su poginule 103 osobe. Preživio je samo osmogodišnji dječak iz Nizozemske Ruben van Assouw.

U travnju 2014. godine srušio se Alžirski vojni transportni zrakoplov pri čemu je poginulo 77 putnika i članova posade, a preživio je samo jedan putnik, 21-godišnji Nimer Djelloul.

Juliane Koepcke imala je 17 godina kada je u prosincu 1971. godine jedina od 92 putnika preživjela zrakoplovnu nesreću, o čemu je i napisala knjigu „Kad sam pala s neba“ u kojoj je opisala kako, dok je avion padao, kolica s hranom letjela po kabini, iz spremišta za prtljagu iznad sjedala počele su padati torbe, zamotani darovi i odjeća, a poluispijena pića prolijevala su se po glavama putnika.

Kad je zrakoplov počeo padati sjeća se da je njena majka mirno rekla „Sad je sve gotovo“. Bile su to zadnje riječi koje je čula od svoje majke. Nekoliko sekundi kasnije Juliane se našla izvan zrakoplova, još uvijek vezana za sjedalo padala je na peruansku prašumu. Prije pada izgubila je svijest, a kada se osvijestila bila je na tlu prašume sa slomljenom ključnom kosti, natečenim okom i dubokom posjekotinom na nozi.

U lipnju 2009. godine srušio se zrakoplov u Indijski ocean pri čemu je poginulo 152 ljudi, a preživjela je samo dvanaestogodišnja djevojčica Bahia Bakari.
 

10 stvari koje vam savjetuju stručnjaci za slučaj avionske nesreće

 
1. Ostanite mirni
Panika vam neće pomoći.

2. Imajte plan
Kad se ukrcate u zrakoplov proučite svoju okolinu. Vidljivost će se smanjiti ukoliko se kabina ispuni dimom. Stoga prebrojte redove između vas i dva najbliža izlaza za nuždu.

3. Slušajte informacije o sigurnosti prije polijetanja i proučite sigurnosna upozorenja u sjedalu ispred vas.
Ne pretpostavljajte da sve već znate, svaki tip zrakoplova ima različite sigurnosne upute. Ukoliko sjedite u redu do izlaza za nuždu, proučite vrata i budite sigurni da znate kako se otvaraju.

4. Prikladno se odjenite
Odjenite se u odjeću dugih rukava i nogavica jer ćete, u slučaju nesreće, biti važno da zadržite tjelesnu toplinu. Izbjegavajte cipele s visokom petom jer ćete ih morati izuti u slučaju evakuacije sigurnosnim zračnim toboganom.

5. Budite vezani sigurnosnim pojasom, ali upamtite kako se se odvezuje
Ljudi koji su doživjeli prisilno slijetanje u panici su pokušavali otkopčati pojas tražeći kopču na mjestu gdje se ona obično nalazi na automobilu.

6. Ne trošite previše vremena tražeći najsigurnije mjesto – ono možda ne postoji
Magazin Mechanics je 2007. godine analizirao podatke avionskih nesreća od 1971. godine i utvrdio da je preživjelo više putnika koji su sjedili u stražnjem dijelu aviona, od onih koji su sjedili u prvih nekoliko prednjih redova. Mjesto uz izlaz ne jamči bržu evakuaciju jer se može dogoditi da neki izlazi neće raditi nakon nesreće.
Sjedalo uz prolaz može osigurati brži izlaz, ali putnicima koji sjede na njima prijeti opasnost od prtljage koja je pohranjena iznad njihovih glava.

7. Prije uzlijetanja provjerite gdje vam je prsluk za spašavanje
Trebao bi se nalaziti u plastičnom omotu ispod sjedala.

8. Ne napuhujte prsluk u zrakoplovu
Većina od 123 putnika koji su poginuli u padu Boeinga 767 Ethiopian Airlinesa 1996. godine u more, napuhali su svoj prsluk u zrakoplovu, zbog čega nisu mogli zaroniti do izlaza u potopljenom zrakoplovu.

9. U slučaju najgoreg pripremite se za udar
Vratite sjedalo u uspravan položaj, spustite glavu na koljena ili je naslonite na sjedalo ispred vas. Ruke stavite iza glave, ali nemojte ispreplesti prste. Laktove držite uz glavu, ali ne preko koljena. Noge treba držati što dalje od sjedala ispred vas. I zanemarite glasine na internetu da vam taj položaj jamči slomljeni vrat i kralježnicu, on dokazano smanjuje ozljede.

10. Ukoliko morate skočiti – učinite to
Kada dođe vrijeme da napustite zrakolov, izaći ćete spuštanjem niz napuhani tobogan. Skočite s nogama naprijed, a ruke prekrižite na prsima. Budete li oklijevali član posade će vas vjerojatno gurnuti.