Da je hrvatsko pravosuđe, a posebno sudstvo, sporo već je dobro poznato. Predmeta je puno, a dugo je i vrijeme njihova rješavanja. Brojni građani zbog toga su frustrirani. Tek jedan u nizu takvih primjera je i onaj čitatelja DNEVNIK.hr-a, koji je sudsko rješenje čekao čak devet godina.
TAJNI STANAR
FOTO Policija im upala u kuću zbog droge, ali ono što su pronašli ih je zaista prestrašilo
Životna bitka
FOTO Cvita nije mogla plivati ni oduprijeti se valovima: Nađena je bespomoćna kod Visa
Tragedija kod Karlovca
Policija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač
"20. siječnja 2016. godine podnio sam zahtjev za poništenje Rješenja o nasljeđivanju. 20.ožujka 2025.vgodine dobio sam pozitivno rješenje kojim je udovoljeno mojem zahtjevu", rekao nam je čitatelj koji se pita ima li pravo tražiti isplatu naknade iako je postupak završen.
Kako bi građanima osigurali da se postupci pred sudovima ne odugovlače unedogled, usvojen je i zakon za Zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. No ovo pravo koristi vrlo mali broj građana.
Odvjetnik Ivica Čuturić objasnio je u kojim slučajevima građani mogu ostvariti ovo pravo, ali odgovorio i na pitanje čitatelja.
"To je pravo koje se koristi dok postupak traje pred sudom, odnosno dok odluka nije pravomoćna. Odnosno, ako je odluka pravomoćna, dok je spis po reviziji na Vrhovnom sudu. Ali ako je slučaj okončan pravomoćnom odlukom, odnosno odlukom Vrhovnog suda, nažalost to pravo više nemate", kaže odvjetnik Čuturić.
"To pravo može podnijeti svatko ako postupak nije riješen u nekom razumnom roku. Nažalost, sudovi taj zahtjev rijetko usvoje. Jedino je bitno, kada se podnosi zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, da se taj postupak ne odugovlači zbog postupanja samog podnositelja zahtjeva. Na primjer, ako imate postupak za naknadu štete, a podnositelj zahtjeva ne dolazi na rasprave, odnosno ne odaziva se pozivu suda na vještačenje ili na bilo koji način opstruira postupak...", ispričao je Ivica Čuturić.
S druge strane, ako je razlog predugog trajanja sudskog postupka odgovornost sudova, građani mogu podnijeti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
"U situacijama gdje vi šaljete sudu zamolbe godinu dana da se zakaže pripremno ročište ili da se održi glavna rasprava, ili gdje sud donese presudu na koju je uložena žalba, a vi onda čekate doslovno godinu dana da taj isti sud dostavi spis na odlučivanje po žalbi županijskom sudu koji se nalazi na 500 metara zračne linije. To su te neke situacije u kojima definitivno trebate razmisliti o podnošenju ovog zahtjeva", zaključuje stručnjak.
Suđenje u razumnom roku
Dakle, svatko tko kao stranka u postupku smatra da nadležni sud nije odlučio o njegovom pravu, obvezi, o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, u razumnom roku, ima pravo na sudsku zaštitu i naknadu.
Prema ustaljenoj praksi sudski postupak treba biti pravomoćno okončan u roku tri godine od njegovog započinjanja. Ako pak predmet na sudu nije riješen u navedenom razumnom roku, građani mogu podnijeti:
- zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku sudu pred kojim se postupak vodi
- zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Važno je napomenuti i da se, prema Zakonu, razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema određenim kriterijima, kao što su složenost predmeta, ponašanje podnositelja i mjerodavnih tijela te važnost predmeta postupka za podnositelja.
Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku
Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi se predsjedniku neposredno višeg suda. Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o zahtjevu odlučuje vijeće od tri suca tog suda.
Ako predsjednik neposredno višeg suda odnosno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrde da je zahtjev osnovan, odredit će rok u pravilu od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, u kojem sudac predmet mora riješiti te primjerenu naknadu koja pripada stranki zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Predsjednik neposredno višeg suda odnosno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužni su odlučiti o podnesenom zahtjevu u roku od 60 dana od njegova zaprimanja.
Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i ako o zahtjevu nije odlučeno u roku od 60 dana od dana njegova zaprimanja stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja odnosno isteka roka u kojem je rješenje trebalo biti doneseno.
O žalbi odlučuje vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske od tri suca tog suda, a ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o žalbi odlučuje vijeće od pet sudaca tog suda.
Ukupno određena primjerena naknada u jednom predmetu ne može iznositi više od 4650 eura, a isplaćuje se iz sredstava državnog proračuna.
Zahtjev za isplatu naknade na temelju pravomoćnog rješenja kojim je naknada dosuđena podnosi se Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Isplata dosuđene naknade
Nakon dobivanja rješenja kojim se dosuđuje isplata primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, stranka treba predati zahtjev za isplatu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku Ministarstvu osobno ili poštom. Detalje o tome pročitajte OVDJE.
Ako je građanin pak zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku podnio nenadležnom sudu kao primjerice trgovačkom sudu, trgovački sud će zahtjev proslijediti neposredno višem sudu - Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske.
U tom slučaju Visoki trgovački sud Republike Hrvatske koji donosi rješenje kojim se dosuđuje isplata primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku izdat će vam klauzulu pravomoćnosti.
Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.
Svoju priču pošaljite na reporter@novatv.hr