Zagreb je hrvatska metropola, ali je li metropola noćnog života? Ako netko može odgovoriti na to pitanje, onda je to Dalibor Šošić. Dobri duh noćnog života nekoliko puta tjedno izlazi van već 30 godina.
"Ja sam društven čovjek, društvena osoba i ja bih bio tužan ustvari da sam doma zatvoren i da ne idem nigdje, nego me jako puno toga zanima, najviše, znači, koncerti. Drugi su trendovi zato što drugačija je glazba, drugačiji su lokali, klubovi", kaže.
Europska istraživanja pokazuju da mladi danas manje idu u noćne klubove, manje piju te se okreću zdravom životu. Zabava, osim što je dio kulturnog identiteta, unaprjeđuje i BDP. Noćni klubovi, kafići, taksi službe, pekare, fast foodovi – mjesta su potrošnje čijim se rastom otvaraju i radna mjesta.
Više o noćnoj ekonomiji koja, osim dobrih stvari, donosi i neke negativne strane pogledajte u prilogu reporterke Slavice Parlov Horvat.
