Evo koja se sve ograničenja za raspisivanje referenduma uvode

Odbor za Ustav danas je uvažio dio primjedbi iz javne rasprave o prijedlogu nacrta promjena Ustava te jednoglasno Saboru na raspravu predložio djelomično izmijenjeni nacrt. Tijekom javne rasprave Saboru je upućeno 25 primjedbi među kojima je bilo i prijedloga da se zabrane pobačaji, da se suradnicima Udbe, gospodarskim kriminalcima, ubojicama i aboliranim pripadnicima manjina zabrani sudjelovanje u vlasti ili pak da se u Ustav uvrsti prigovor savjesti za zdravstveno osoblje koje ne želi sudjelovati u pobačajima.

Pročitajte i ovo Potpisat će inicijativu Stožera Mlakar se boji da Ustavni sud neće dopustiti referendum o ćirilici Referendum o braku Peđa Grbin: Ja to ne želim, ali prisililo me 750.000 građana

Laburisti Ustavnom sudu: Reagirajte na inicijativu o zabrani ćirilice!

Noviteti u nacrtu najviše su se bavili referendumskom problematikom. Ostao je prijedlog da je za raspisivanje referenduma potrebno skupiti 200 tisuća potpisa, umjesto prijašnjih deset posto od ukupnog broja birača. Ograničit će se teme o kojima se može raspisati referendum – pa se tako on ne može raspisati o pitanjima koja se odnose na obveze koje proizlaze iz međunarodnih obveza osim njihova potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja, na donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, na obranu i nacionalnu sigurnost, na izbore i imenovanja u djelokrugu Hrvatskog sabora te na ograničavanja ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda sadržanih u glavi 3 Ustava. Danas je u ovo ograničenje dodana i glava 2 Ustava.

Uvažena kvota prihvaćenosti referendumskog pitanja

Iako su na radnoj skupini prije nekoliko tjedana odbili prijedlog šefa laburista Dragutina Lesara da se umjesto kvote izlaznosti od 40 posto za uspješnost referenduma uvede kvota prihvaćenosti referendumskog pitanja. Sada je nakon javne rasprave ipak odlučeno da se uvaži kvota prihvaćenosti referendumskog pitanja pa je tako za uspješnost referenduma o izmjeni Ustava, odnosno o aktima koji se u Saboru donose dvotrećinskom većinom potrebno da se za prijedlog izjasni više od 50 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača za taj referendum, za akte koji se u Saboru donose natpolovičnom većinom 40 posto te za "obične" zakone 25 posto.

Iako se predlagalo da to bude 30 posto, tome je prigovorio GONG-ov Dragan Zelić i na koncu dobio potporu većine. Složili su se da obično građani koji se protive referendumskom pitanju uopće ne izlaze referendum i na taj ga način u biti ruše. Rekao je i da će konačnu ocjenu referendumske regulative dati kada Sabor donese i sve popratne zakone koji se tiču ove problematike.

Radna obveza za sve zastupnike

Umjesto prijedloga Jadranke Kosor da se ljetna stanka u zasjedanju Sabora skrati za mjesec dana, odlučeno je da se potpuno ukinu ustavne stanke te da sjednicu po potrebi saziva predsjednik Sabora na prijedlog predsjednika RH, premijera te 1/3 zastupnika, što znači da se ukida institut izvanrednih sjednica. Motiv J. Kosor za ovaj prijedlog bio je da Sabor više radi i da se njegov rad uskladi s radom Vlade. SDSS-ov Milorad Pupovac rekao je da ne misli kako će odluka o kraćim rokovima popraviti rejting Sabora, a kad bi znao da će tome biti tako, on bi odmah predložio da se u Ustav unese i radna obveza za sve zastupnike.

"Slažem se s Pupavcem, oprostite Pupovcem da ovo neće popraviti rejting Sabora. Loše smo se organizirali i to ćemo morati popraviti, beskrajni nizovi replika ljude iritiraju, pa je ljudima važno ne koliko se radi nego kako se radi", rekao je SDP-ov Nenad Stazić.

101 ruka u Saboru

Odlučeno je i da se Ustavni zakon o provedbi Ustava mora donijeti u roku od tri mjeseca nakon ovih izmjena Ustava, a ne šest mjeseci, kako je prije predloženo. Također je odlučeno da odredba o nezastarijevanju teških ubojstava stupa na snagu tek 1. siječnja 2014.

Osim toga, podsjetimo, u nacrtu ustavnih promjena već je prihvaćen prijedlog HDSSB-a da se svugdje u Ustavu gdje se spominje "područna samouprava" riječ područna zamijeni riječju regionalna te prijedlog SDSS-a i manjinaca da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te ostali ustavni zakoni donose po jednakoj proceduri kao i kod promjene Ustava, dakle u tri koraka i sa 101 rukom.

Prvi korak

HDZ, koji je prije nekoliko tjedana nakon verbalnog sukoba Vladimira Šeksa i SDP-ova predsjednika Odbora za Ustav Peđe Grbina rekao da više neće dolaziti na sjednice dok je Grbin na čelu odbora, nije se pojavio na sjednici, što su im zamjerili zastupnici iz drugih stranaka.

Grbin je naglasio da su ove izmjene samo prvi korak u izmjeni čitavog referendumskog sustava te je izrazio zadovoljstvo i ponos što su zastupnici suradnjom i konsenzusom došli do ovog nacrta, nažalost, bez HDZ-a. Ovaj prijedlog nacrta ustavnih promjena sada će se uvrstiti u dnevni red Sabora i ovaj tjedan raspraviti te u petak izglasati natpolovičnom većinom. Nakon toga taj će prijedlog objaviti Narodne novine, o čemu će Sabor opet raspravljati te u konačnici idući petak, 20. prosinca, dvotrećinskom većinom promijeniti Ustav. (Agencija VLM)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook