Stožer od nedjelje prikuplja potpise za raspisivanje referenduma s pitanjem 'Jeste li za ili protiv da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice?'. HDZ-ov Davorin Mlakar izrazio je bojazan da Ustavni sud neće dopustiti referendum s tim pitanjem.
'Nije uputno ni pametno unaprijed određivati što bi Ustavni sud mogao odlučiti, ali sam izrazio bojazan da bi se moglo dogoditi da Ustavni sud ne dopusti referendum s ovakvim pitanjem', rekao je Mlakar novinarima u Saboru.
Rekao je da je u Hrvatskoj postignuta razina manjinskih prava kakva nije uobičajena u drugim europskim zemljama, ali je u Hrvatskoj ušla u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
'S obzirom da je to već na neki način ušlo u Ustavni zakon, vjerujem da će se vrlo teško bilo tko odlučiti da ta prava drugačije tretira od onoga kako je sada predviđeno Ustavnim zakonom. Uz to, postoji dosta visoka vjerojatnost da će se promjenama Ustava propisati neka pitanja za koja se neće moći raspisivati referendum. Bojim se da bi to moglo biti jedno od tih pitanja', kazao je Mlakar.
>> Bauk: Obustava primjene izmjena vukovarskog Statuta nije politička odluka
Kako bi referendumsko pitanje trebalo izgledati da bi ga Ustavni sud prihvatio, Mlakar nije želio reći.
'Ne mogu ovako s nogu postavljati referendumska pitanja, ali sigurno bih ga drugačije intonirao. Ono se odnosi na područje jedinice lokalne samouprave i na tome bih se zadržao. Mislim da dodatak sa državnom upravom i pravosuđem jednostavno buni, u smislu tog referendumskog pitanja. To je još jedan od razloga zašto mislim da Ustavni sud neće tako jednostavno propustiti ovako postavljeno pitanje', rekao je.
Upitan hoće li se ustavne promjene kojima će se onemogućiti raspisivanje referenduma o smanjivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda odnositi i na tu referendumsku inicijativu, budući da je prikupljanje potpisa već u tijeku, Mlakar je kazao kako je to "teško reći".
'Ustav će stupiti na snagu i do samog održavanja referenduma morat će se tumačiti te nove ustavne odredbe, mada sa nekakvog stajališta korektnosti, bilo bi logično da se na događaje primjenjuje propis koji je bio na snazi kada su se oni dogodili', rekao je.
Unatoč tomu, Mlakar najavljuje da će potpisati inicijativu Stožera. "Ovu referendumsku inicijativu, bez obzira što se može dogoditi da neće proći, ja ću potpisati. I zalagao bi se za to da tamo gdje je većina stanovnika manjina, da oni imaju u službenoj uporabi jezik. Mislim da je to jako logično i korektno rješenje", rekao je Mlakar.
Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) referendumsku inicijativu smatra neprihvatljivom. 'Koliko sam ja upoznat, ovaj referendum nije vezan uz ćirilicu, nego je vezan uz sva manjinska prava u Hrvatskoj, a takvo što smatram neprihvatljivim', rekao je Grbin.
O mogućoj odluci Ustavnog suda nije htio govoriti. 'Ne mogu prejudicirati ni špekulirati o tome kakva bi bila odluka Ustavnog suda o ustavnosti tog pitanja, pogotovo u svjetlu raznih odluka koje su u zadnje vrijeme donosili', rekao je Grbin.
I Jozo Radoš (HNS) smatra da se na referendumu ne bi smjelo odlučivati o pravima manjina. 'To može biti danas svjetonazorska manjina, sutra može biti etnička, prekosutra može biti regionalna, dobna, imovinska. Prema tome, referendumom se trebaju štititi opća prava, a ne ići protiv prava manjina', rekao je Radoš.
Upozorio je i da se inicijativa Stožera kosi s preuzetim međunarodnim obvezama Hrvatske. 'Nakon tog referenduma sukobi bi bili veći, a život građana bi bio slabiji jer bi, sa svim problemima koje imamo i kojima se ne posvećujemo dovoljno, živjeli i s tim novim sukobom', kazao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
