Udruga u priopćenju navodi kako slavi '50 godina svojih ekoloških dostignuća te upozorava da će spašavanje planeta u sljedećih pola stoljeća zahtijevati izniman angažman vlada i poslovnog svijeta te velik doprinos lokalnih zajednica i potrošača'.
'U 50 godina od osnivanja uspjeli smo zaštititi više od milijardu hektara prirodnih staništa, vratiti više vrsta s ruba izumiranja i uvažiti sheme, poput Marine Stewardship Council, koje ribarstvo čine održivim', navodi WWF. No, ističe, 'kombinacija klimatskih promjena i ubrzavanje gubitka biološke raznolikosti još može umanjiti te dobitke, što zahtijeva dodatna nastojanja ljudi koji se bave zaštitom prirode'.
Pročitajte i ovo
Summit o utjecaju globalnog zatopljenja na arktičke zemlje
UN: Klimatske promjene mogle bi izazvati 'svjetski građanski rat'
Ponosni na postignuća
'Nevjerojatno smo ponosni na ono što smo do sada postigli, ali svijet se mijenja i zato se mora mijenjati i WWF kako bi mogao rješavati još zahtjevnije prijetnje našem okolišu', rekao je generalni direktor WWF-a Jim Leape. Istaknuo je da je od male skupine predanih ljubitelja prirode WWF izrastao u jednu od najvećih i najuglednijih nezavisnih udruga za očuvanje prirode, koju podupire pet milijuna ljudi i koja je aktivna u više od 100 zemalja na pet kontinenata. WWF i dalje najviše radi s partnerima u institucijama i nevladinim udrugama, no sve se više obraća i poslovnim subjektima kako bi poboljšali politiku zaštite okoliša u korporativnom sektoru, rekao je.
Istaknuo je kako su osobito zahvalni svim pojedincima, vladama, nevladinim udrugama i poslovnim ljudima koji su ih poduprli i pomogli im slijediti cilj. 'Naš uspjeh je i njihov', kazao je.
'Danas slavimo, ali brzo se moramo vratiti našem poslu i stvaranju svijeta u kojemu ljudi žive u harmoniji s prirodom', kazala je predsjednica WWF-a Yolanda Kakabadse.
Gubitak biološke ranolikosti se ubrzava
Dok se katastrofalne posljedice klimatskih promjena još mogu izbjeći, znanstvenici upozoravaju da se emisije stakleničkih plinova i dalje povećavaju, da se deset najtoplijih godina dogodilo od 1990. te da se količina arktičkog leda smanjila na najniže razine u povijesti mjerenja. U međuvremenu, gubitak biološke raznolikosti se ubrzava. WWF-ov izvještaj o živućem planetu više desetljeća mjeri stanje biološke raznolikosti našeg planeta te upozorava na globalni pad biološke raznolikosti od gotovo 30 posto između 1970. i 2007. godine. WWF je pokrenuo i 'Sat za planet Zemlju', najveću svjetsku dobrotvornu akciju protiv uništavanja prirode, ujedinjujući stotine milijuna ljudi diljem svijeta. U toj je akciji s više od 20 gradova ove godine sudjelovala i Hrvatska.
U Hrvatskoj već desetak godina djeluje WWF-ov mediteranski program koji znatno pridonosi očuvanju biološke raznolikosti Hrvatske kao dijela Mediterana i Dunavsko-karpatske ekoregije. Taj je program WWF osnovao radi očuvanja i održivog upravljanja šumskim, morskim i slatkovodnim ekosustavima na Mediteranu. (Hina)