Daleka Zemljina rođakinja možda se rađa u svemiru

Sunčev sustav tog planeta star od 10 do 16 milijuna godina još je u "ranoj mladosti", što je pravo vrijeme za nastanak planeta sličnog Zemlji, ocijenio je Carey Lisse, istraživač u laboratoriju primijenjene fizike sveučilišta Johna Hopkinsa.

Pročitajte i ovo Slučaj koji nas je potresao Prije točno godinu dana regiju je ujedinila ljubav jednog oca: Kronologija nestanka Mateja Periša, koji je stradao u Beogradu VANJSKA POLITIKA Godina na izmaku, pogled preko granica: Novi moćni strojevi na nebu, ukinuta viza za SAD, Tesla na euru... i problemi s prvim susjedima

Masivni prsten od prašine koji okružuje jednu od dviju zvijezda tog sunčeva sustava u samom je središtu "nastanjive zone" u tom sustavu. Upravo bi tu jednog dana moglo biti vode na kamenom planetu.

Takvi prsteni od prašine rijetko se stvaraju oko zvijezda koje sliče Suncu, a postojanje vanjskog ledenog prstena govori da bi jednog dana na površini tog planeta moglo biti vode, dakle i života.

Prsten čine kameniti amalgami nalik onima iz Zemljine kore i metalni sulfidi poput onih u središtu Zemlje.

Trebat će vjerojatno još sto milijuna godina da bi se završilo
stvaranje tog planeta, a zacijelo još milijarda da se jave prvi znaci života, poput alga, protumačio je Lisse.

Planet koji je zasad dobio ime HD113766 nastavlja svoj razvoj. Zrnca prašine tvore stijene, a ove se sudaraju s većim stijenama od kojih su neke velike kao naš Mjesec.

Lisseovi radovi trebaju se idućeg tjedna predstaviti u Američkom astronomskom institutu i objavit će se u idućem broju Astrophysical Journala.