Postojeći standardni model fizike je na prekretnici. Projekti ALICE i ALPHA, koji su prošle godine provedeni u LHC-u, imaju potencijal promijeniti mnoge stvari. Kako bismo otkrili značaj dosadašnjih dostignuća vezanih za LHC, kontaktirali smo profesora dr. sc. Ivicu Piceka sa zagrebačkog PMF-a.
Pročitajte i ovo
>> Kolosalno: LHC ponovio nastanak svemira!
>> VIDEO: Proizveden prvi atom antivodika, prava antimaterija!
On je kao predavač iz fizike elementarnih čestica na PMF-u u Zagrebu pratio dugotrajnu pripremnu fazu LHC-a i s nama je podijelio svoje viđenje značaja rada najvećeg stroja u povijesti čovječanstva. No, moramo podsjetiti kako su se za LHC vezale i priče o propasti svijeta, kataklizmama te da se u medijima širila panika od neizbježnog usuda, jednom kad se LHC pusti u pogon.
Sloboda proučavanja
'Danas je i onima koji imaju iracionalni strah od CERN-ovih pokusa, teško zamisliti blagajnu bez laserskog čitača cijena. Isti će priznati vrijednost GPS-a pri probijanju kroz prometnu gužvu velikih gradova, da ne spominjemo posebno internet i World Wide Web, koji su izumljeni na CERN-u, a koji su ušli u našu svakodnevnicu', istaknuo je profesor Picek.
'Sve takve postojeće, kao i nadolazeće tekovine koje će popratiti LHC, a za koje još nemamo niti riječi, nikad nisu rezultat 'naručenih istraživanja'. One su uvijek usputni proizvod slobodnih izučavanja zakona prirode, napora da se spozna kako priroda funkcionira u njenim još neistraženim podrucjima', objasnio je.
'Moje osobno uvjerenje jest da je riječ o koraku čovječanstva usporedivom spuštanju čovjeka na Mjesec', ustvrdio je Picek.
'Božja čestica'
'Uspješnim puštanjem u pogon LHC-a kao najvećeg ikad sagrađenog uređaja, strepnju inženjera i fizičara je zamijenilo ushićenje rezultatima prvih postignutih događaja u sudarima snopova protona ubrzanih na dotad neviđene energije. U prirodi su se procesi usporedivih energija mogli odvijati samo u ranom svemiru, neposredno nakon velikog praska. Neki vole reći da LHC rekreira veliki prasak, tako da bi nadolazeći dogadaji na LHC-u mogli otvoriti pogled u dosad neviđene kutke svemira', istaknuo je.
Ipak, najveći izazov tek stoji pred LHC-om, a to je pronalazak Higgsovog bozona, ili takozvane 'Božje čestice'. Kako znanstvenici nisu do isteka 2010. uspjeli pronaći tu misterioznu česticu, u CERNU razmišljaju pokus produžiti na dodatnih godinu dana, kako ih slučajno ne bi prestigao američki Fermilab, koji isti pokus provodi u svojem Tevatronu. Naime, LHC bi trebao na redovni remont i biti van pogona, ali potraga za Higgsom dovoljno je značajna da se čitava stvar 'malo' odgodi.
Nužna karika
'Naime, Higgs je nužna karika za objašnjenje svemira u kojem živimo, a u kojemu je proton, iako električki
nabijen, neočekivano lakši od neutrona. Bez Higgsa, ili nečeg što proizvodi isti učinak, naš bi svemir počivao na električki neutralnim neutronima koji ne mogu graditi atome, a onda niti
sve čudesne strukture nužne za naše postojanje. Stoga Higgs zaslužuje ime 'Božje cestice'', zaključuje Picek.
Kako smo u godini u kojoj ćemo obilježiti i 300. godišnjicu rođenja rođenja Ruđera Boškovića, profesor Picek je naveo i zanimljivost kako se poglavlje o njemu pojavilo u knjizi 'Božja čestica' nobelovca Leona Ledermana. Lederman Boškovića opisuje kao 'dalmatinskog proroka', a njegovo proročanstvo se odnosi na standardni model u kojemu su navedene temeljne čestice u biti ostvarenje 'Boškovicevih atoma', kao točkastih izvora sila.
