Stiže 'ono' doba godine...

Što je uopće alergija? To je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što je pelud. Dodir s takvim tvarima (alergenima) uzrokuje stvaranje specifičnih protutijela koji potiču otpuštanje upalnih tvari, uključujući histamin iz upalnih stanica koje se nalaze u sluznici vjeđa i dišnog sustava.

Pročitajte i ovo Kobni ugriz glodavca Majka se srušila i preminula pred očima djece: Napao ju je i ugrizao maleni kućni ljubimac KAKO SI POMOĆI? Stiže vrijeme u godini u kojem mnogi imaju teške probleme: Stručnjaci upozoravaju - među pogođenima sve je više djece

Zato su najčešći simptomi alergija sljedeći:

• šmrca i začepljen nos
• oči suze
• grlo škaklja
• ponestaje daha i otežano je disanje
• kihanje
• kašljanje
• promuklost
• svrbež očiju, nosa i grla
• alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi
• upala očnih kapaka (konjunktivitis)
• oči su okružene crvenilom i naotećene
• kožni ekcemi
• povraćanje
• dijareja

Proljeće je vrijeme kada najviše alergičara pati od peludi. Ona se stvara u većini klimatskih pojaseva u proljeće, ljeto ili jesen. Pelud se u zraku prenosi sa stabala, trave ili korova, te ga je stoga gotovo nemoguće izbjeći. Primjerice, ambrozija izaziva peludnu alergiju ili polinozu, a simptomi variraju od obićne peludne hunjavice pa sve do teških napada bronhalne astme.

>> Nakon teške hrane - detoksikacija: Evo što treba jesti!

Koje alergije su prve 'na tapeti'?

Što se tiče peludnog kalendara, on se znatno razlikuje za kontinentalnu i obalnu Hrvatsku. U Dalmaciji postoje biljke koje alergičarima mogu stvarati probleme čitave godine. To su koprive, čempresi, borovi i trave. Od siječnja do lipnja tu su još breza, joha i lijeska. Od ožujka do lipnja to su grab, platana, jasen i vrba, a u ljetnim i jesenskim mjesecima hrast, maslina i ambrozija.

Alergičare kontinentalne Hrvatske na početku godine smetaju lijeska, joha, čempresi, topola i jasen. U proljeće im tegobe izazivaju vrba, grab, breza i hrast. Ljetne mjesece obilježava pelud trava, kopriva i ambrozije.

Alergije su često nasljedne

'Poznato je da se sklonost alergijama nasljeđuje. Ako ste vi alergični, velika je mogućnost da će alergični biti i drugi članovi obitelji. No, nije nužno da ćete biti alergični na istu tvar jer se nasljeđuje predispozicija za razvoj alergije', kaže doktorica Barišin.

Događa se i da ljudi često ne znaju razlikovati prehladu od alergije Međutim prehlada nestaje za nekoliko dana, dok se alergijski simptomi mogu i pojačati u određenim uvjetima i mogu izgledati beskonačni.

Kako ublažiti simptome alergije?

Postoji nekoliko lijekova koji se mogu nabaviti u svakoj ljekarni, a koji pomažu olakšavanju simptoma alergije na pelud.

Antihistaminici učinkoviti su protiv kihanja, začepljenog nosa, svrbeža očiju i grla. Blokiraju učinak histamina koji je odgovoran za razvoj alergijskih simptoma. Neki uzrokuju pospanost, što je važno imati na umu ako ste vozač.

Dekongestivi smanjuju začepljenost i oticanje nosne sluznice, dišni put čine prohodnijim čime se olakšava disanje. Mnogi lijekovi dostupni u slobodnoj prodaji sadržavaju kombinaciju antihistaminika i dekongestiva.

Nosni sprejevi dostupni su u slobodnoj prodaji i na recept a mogu se koristiti protiv alergija. Postoje različiti oblici sprejeva: kortikosteroidni sprej, dinatrij-kromoglikatni, dekongestivni sprej i fiziološka otopina.

Dr. Andrea Barišin objasnila nam je kako se alergije mogu liječiti i hiposenzibilizacijom. 'To je način imunoterapije gdje se injekcijama u tijelo unose male količine alergena. Injekcije se daju obično jednom tjedno. Nakon nekoliko injekcija tijelo stvara toleranciju na alergen. Međutim, radi održavanja tolerancije i dalje su potrebne injekcije alergena jednom mjesečno kroz nekoliko godina', kaže dr. Barišin.

A vi? Muče li i vas alergije? Kako si pomažete?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook