Istraživanja su pokazala da:
Pročitajte i ovo
1) Sastanci (i grupni projekti uopće) usporavaju vaš mozak
Jeste li se ikad našli u situaciji da morate raditi s drugim ljudima (poput poslovnog sastanka ili formiranja grupa u školi) i odjednom ste 'osjetili' da su svi koji su uključeni u projekt odjednom gluplji nego inače?
Ispada da samo sudjelovanje na sastancima i grupama može 'isisati' vaš mozak. Znanstvenici su napravili studiju i otkrili da kad ljudi moraju raditi u grupi njihov mozak se jednostavno 'smrzne', kao kad u staro računalo ubacite nove Windowse. Za to postoji nekoliko razloga. Prvo, više se fokusiraju na interakciju s drugima i svoje ponašanje nego na zadan zadatak i drugo, jer status u grupi utječe na njihovo samopouzdanje, a samim time i na izvedbu i učinkovitost.
Dakle, što je grupa više natjecateljski nastrojena, neki od njezinih članova će postajati sve 'gluplji'. Za potrebe studije, ljude se sličnim IQ-om su stavili u dvije skupine od po pet osoba i rangirali njihova dostignuća uz pomoć testova inteligencije. Kada su rezultati pokazani cijeloj grupi oni koji su imali najlošije rezultate počeli su na idućim testovima raditi još lošije: osjećali su se glupima u odnosu na ostatak tako da su napravili više pogrešaka nego što bi ih napravili da su na projektu radili sami. Znanstvenici vjeruju da se takve stvari događaju i u svakodnevnom životu te da neki ljudi jednostavno bolje funkcioniraju kada rade sami.
Stvari se još više kompliciraju ako su grupe mješovite, tj. ako se u grupi nalaze i muškarci i žene. Studija je pokazala kako žene u grupi imaju gori 'nastup' od muškaraca, no treba uzeti u obzir i činjenicu da se muškarci nerijetko 'pretvore u idiote' kada se nalaze u društvu žena. Jedna druga studija je naime pokazala da muškarci 14 posto lošije obavljaju mentalne zadatke kada misle da ih gleda neka žena, prenosi portal Cracked.com.
2) Jet lag vam daje trajno sjećanje i probleme pri učenju
Ako ste ikada putovali s jednog kontinenta na drugi znate kako izgleda kada imate jet lag - u 3 sata ujutro možete biti i više nego budni, a u popodnevnim satima jednostavno više ne možete držati oči otvorene jer je vaš unutarnji sat još uvijek u drugoj vremenskoj zoni.
Iako će vam se tijeko kroz nekolio dana oporaviti i prilagoditi, vaš mozak će, prema studiji provedenoj na Sveučilištu Berkeley na Kaliforniji, pretrpjeti trajnu štetu. Studija je provedena na grupi hrčaka koji su bili podvrgnuti šestosatnim smjenama, ekvivalentu vremenskom pomaku New York-Pariz. Nakon nekoliko tjedana ti su hrčci imali poteškoća u učenju i nisu mogli proći testove na kojima su drugi hrčci briljirali. To bi se možda dalo objasniti i umorom, no iznenađujući dio je da su i mjesec dana nakon toga bili gluplji u usporedbi s drugim hrčcima.
Kostantno 'resetiranje' njihova unutarnjeg sata je promijenilo anatomiju njihova mozga - njihov hipokampus je imao samo 50 posto živčanih stanica u odnosu na ostale hrčke, što je utjecalo na njihovu memoriju i sposobnost učenja. A to definitivno nije bilo zbog pomanjkanja sna jer su ti hrčci imali isti broj sati za spavanje kao i drugi. Jedino što se promijenilo je bilo doba dana kada su spavali.
No, kako znati da to nije problem koji utječe samo na glodavce? Zato jer se isti simptomi javljaju i kod ljudi koji imaju poslove zbog kojih konstantno mijenjaju vremenske zone.
3) Batine po stražnjici u djetinjstvu snižavaju IQ
Iz razloga koji jedino naši preci razumiju nekada je bilo općeprihvaćeno da se dijete udari po stražnjici ako je učinilo nešto 'loše'. I iako će mnogi reći da su ih stotine takvih udaraca učinili odgovornim odraslim osobama kakvi su daba, znanost kaže da ih je to vjerojatno i 'poglupilo'.
Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu u New Hampshireu, kvocijent inteligencije (IQ) djece koja nisu udarana po stražnjici je u prosjeku za 5 viši djece koja su kažnjavana na taj način. U biti, što su djeca više udarana, to je niži njihov IQ. Znanstvenici su otkrili i da nacije kod kojih je još društveno prihvaćena takva vrsta kažnavanjamaju niži nacionalni IQ od nacija kod kojih je takva vrsta kažnjavanja neprihvatljiva.
Znanstvenici tvrde kako djeca koja su udarana po stražnjici pokazuju simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. Trauma na tek rođenoj djeci ima još negativniji efekt jer se njihov mozak tek formira. A što najviše uzrokuje traumu kod djece u toj dobi? Ako ih pustite da plaču.
Eto, nikada nećete postati novi Bill Gates ako su vam roditelji bili previše pospani da bi vam dali novu bočicu mlijeka. Studija sa Sveučilišta u Pittsburghu je pokazala da puštanje djece da plaču može dovesti do trajnih oštećenja mozga.
4) Brza hrana vam uništava mozak
Svi znamo da je 'junk food' štetna za naše tijelo, no vjerojatno smo dovoljno pametni da je jedemo umjereno i da nakon toga dovoljno vježbamo. Ili bi bili dovoljno pametni da jedenje takve hrane nije snizilo naš IQ.
Studije su pokazale da što više brze hrane jede dijete u dobi od 3 godine, to je veća vjerojatnost da će imati niži IQ već u dobi od 8 godina. Istovremeno, djeca koja jedu zdravo u dobi od 3 godine, ne samo da su kasnije bila u boljoj formi, već i pametnija.
Djeca čija je prehrana bogata čipsevima, smokijima, krumpirićima, hamburgerima i sličnom hranom, imaju lošije socijalne, kognitivne i bihevioralne vještine, a sve zbog pomanjkanja korisnih masnoća, vitamina i minerala potrebnih da im se mozak pravilno razvija.
Druga je studija pak pokazala kako nas šećer čini glupljima i to bez obzira na to koliko godina imali. Puno šećera nas usporava, utječe na memoriju i kognitivne sposobnosti jer tijelo postaje sve otpornije na inzulin, koji ne samo da utječe na razinu šećera u krvi već i na način na koji rade naše moždane stanice.
Dobra vijest je da su znanstvenici otkrili i da se hrana bogata omega-3 masnim kiselinama suprotstavlja glupavosti uzrokovanoj prevelikim dozama šećera.
5) Život u gradu nas čini glupljima
Iako se gradski ljudi često šale na račun 'seljaka' u stvari bi trebalo biti obrnuto. Ispada da život u gradu nije samo stresan, već i utječe na inteligenciju.
Znanstvenici vjeruju da su uspjeli odkazati da sam život u modernim gradovima ima utjecaj na mozak. Izveli su eksperiment u kojem je polovica subjekata trebalo hodati kroz gradsku gužvu, a druga polovica kroz park. Nakon toga su obavili testove i otkrili da oni koji su išli kroz grad imaju lošiju memoriju, da imaju problema s fokusiranjem i koncentracijom te da imaju problema pri učenju. A što je najnevjerojatnije, ti se simptomi javljaju čak i ako samo gledate u fotografije gradske vreve.
Razlog je uglavnom vrlo jednostavan - hod kroz grad je prilično opterečujući za naš mozak jer je pažnja podijeljena na masu stvari. Čak i kada toga nismo svjesni naš mozak prati sva svijetla, sve zvukove i sve mirise, a istovremeno se pokušava fokusirati na to da jedna noga ide ispred druge i da nas ne pogazi automobil. Nakon nekog vremena naš je mozak toliko umoran da imamo problema s memorijom i lošu samokontrolu. Znanstvenici smatraju da nas to vjerojatno navodi da impulzivno kupujemo stvari i jedemo brzu hranu.
S druge strane, hodanje u prirodi ili samo gledanje vegetacije ljude opušta i njihov mozak radi puno učinkovitije. Da, i vegetacija može zaokupiti vašu pažnju, ali na pozitivan način koji obnavlja mozak. Znanstvenici su otkrili da što je više raznovrsne vegetacije to je lakše fokusirati se. I ne samo to poboljšava se pamćenje i općenito nas čini pametnijima.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
