Iako nam je tehnologija danas omogućila gotovo neograničenu komunikaciju jer potpuno besplatno možemo pričati putem video poziva s osobama na drugom kraju svijeta, odnosno putem mobilnih telefona i poruka možemo konstantno biti povezani s prijateljima i obitelji, ovakav način komunikacije ima i svoje negativne strane, a jedna od njih je i nedostatak privatnosti. Koje sve mogućnosti postoje da se naša privatnost u online komunikaciji zadrži i kako ih koristiti, pojasnio je naš stručnjak za društvene mreže, Hrvoje Jurman.
Pročitajte i ovo
Nije tako brzo
Znate li kako putuje e-mail? Ne bi vjerovali, ali ovako!
Bilo kuda, 'smiley' svuda
Reagiramo na emotikone isto kao i na ljudsko lice!
>> Krajnje je vrijeme da korisnici Facebook i 'Like' shvate ozbiljno...
'Jasno je da putem interneta, odnosno maila, Facebooka i drugih servisa za komunikaciju s prijateljima razmjenjujemo brojne privatne i osobne informacije za koje želimo da ostanu 'među nama' – ako bi se netko domogao šifre (što, s obzirom da veliki broj korisnika i ne vodi previše računa o zaštiti podataka na internetu, često niti nije teško) tih računa, mogao bi otkriti gotovo sve tajne o njihovim vlasnicima i doznati o čemu su sve komunicirali s prijateljima. Primjerice, mogu se otkriti poslovne tajne, obiteljski problemi, financijsko stanje, što te osobe zaista misle o drugim ljudima i slično, a s obzirom da se informacije na internetu danas šire jako brzo, sve privatne stvari mogle bi 'u sekundi' postati javne i svima dostupne', ističe Jurman.
Snapchat – najbolji dokaz da korisnici žele potpunu privatnost komunikacije
S obzirom na ove opasnosti jedan od velikih trendova u posljednje vrijeme jest komunikacija tzv. samouništivim porukama putem aplikacija poput Snapchata. 'Putem ove aplikacije korisnici mogu razmjenjivati poruke i fotografije koje će se prikazati na ekranu telefona samo nekoliko sekundi i zauvijek nestati', ističe Jurman i dodaje da je zbog toga ova aplikacija idealna za razmjenu osjetljivog sadržaja te razmjenu privatnih i osobnih informacija za koje korisnici nikako ne žele da dospiju u krive ruke, jer će se automatski izbrisati i nestati s telefona.
Fotografije se brišu zauvijek
Putem Snapchata se dnevno pošalje čak 150 milijuna fotografija, koje se ne zadržavaju na serverima Snapchata, nego se po pregledu brišu zauvijek. Aplikacija je, naravno, najpopularnija među mladima. 'Pojavom Facebooka i Twittera korisnici su se navikli na javno dijeljenje različitog sadržaja, a Snapchat je korak u suprotnom smjeru – potpuno privatna komunikacija koja 'ne ostavlja tragove'. Umjesto da sa svojim razmišljanjima i fotografijama 'gnjave' sve na Facebooku, sve više mladih šalje privatne poruke koje su namijene samo određenom korisniku i korisnicima, što potvrđuje neka ranije istraživanja koja su pokazala da je sve većem broju korisnika društvenih mreža dosadilo dijeljenje raznog (često i besmislenog) sadržaja sa stotinama prijatelja', kaže naš stručnjak.
Nakon Snapchata i Facebook je predstavio sličnu aplikaciju 'Poke', koja je korisnicima također omogućuila razmjenu samouništivih poruka, fotografija i videozapisa korisnicima Appleovih telefona i mobilnih uređaja koji rade na Androidu. 'No ova aplikacija nije postigla uspjeh poput Snapchata, što pokazuje da korisnici, kada je privatnost u pitanju, ne vjeruju previše Facebooku jer su se tijekom godina previše puta opekli kada je u pitanju privatnost na Zuckerbergovoj mreži', ističe Jurman.
'Suluda ideja' - privatna komunikacija putem javnih objava na Facebooku!
Facebook je s godinama postao gotovo sinonim za probleme s privatnosti te je jasno da, ako neku stvar želimo sačuvati od javnosti, objava iste putem Facebooka u bilo kojem smislu nije najbolji izbor. No Facebook je izašao s novim 'adutom' u rukavu, odnosno ekstenzijom 'Secretbook', koja bi korisnicima te društvene mreže doista mogla omogućiti i tajnu komunikaciju na zanimljiv, a možda nekima i uzbudljiv način. 'Naime, putem ove opcije korisnici bi mogli objaviti fotografije javno dostupne milijunima korisnika Facebooka na kojima će se nalaziti šifrirana poruka njihovim npr. ljubavnicima/ljubavnicama ili muževima/ženama tako da nitko osim onih koji imaju šifru neće znati da je ta fotografija u stvari šifrirana poruka i za ostale korisnike – za većinu na Facebooku to će biti 'obična dosadna slika', dok će njima biti uzbudljiva, jer skriva neko iznenađenje/poruku', pojašnjava Jurman.
Opasnost od zlouporabe
No, prava opasnost jest u tome ako se ovakav način komunikacije iskoristi za krive stvari. 'Poznato je da se u Americi i Britaniji Facebookom aktivno služe i bande te su neki članovi bandi zbog aktivnosti na ovoj mreži i hvaljenja svojim 'pothvatima' završili u zatvoru. Šifriranjem fotografija oni bi mogli objavljivati 'nevine' fotografije koje se u biti nikako neće moći razlikovati od ostalih fotografija na Facebooku, ali će u sebi imati skrivenu poruku ostalim članovima bande. Također, uvijek postoji opasnost da će ovakav način komunikacije iskoristiti i teroristi i putem takvih fotografija širiti svoje ideje brojim korisnicima ove društvene mreže. Naime, s obzirom da se dnevno na ovoj mreži objave stotine milijuna fotografija, čini se poprilično teškim zadatkom da bi netko u moru takvih fotografija uspio pronaći slike koje u sebi nose šifrirane poruke', zaključuje naš stručnjak.
Opreza nikad dosta!
U komunikaciji putem interneta, bez obzira radi li se o Snapchatu ili šifriranim slikama, uvijek treba biti na velikom oprezu. 'Kad pošaljete poruku putem Snapchata za koju želite da je vidi samo određena osoba, nikad ne znate hoće li ta osoba zaista pogledati tu poruku/fotografiju ili će u tom trenutku mobitel pregledavati neka druga osoba koja možda ne bi smjela pogledati tu poruku. Također, uvijek postoji mogućnost da se netko dokopa šifre koja je potrebna da se pregleda tajna poruka na fotografijama objavljenim na Facebooku, odnosno ako je računalo hakirano ili je na njemu instaliran 'keylogger' (malware koji prati unos znakova s vaše tipkovnice), neće im pomoći nikakvi alati za privatnosti tako da korisnici uvijek trebaju biti iznimno pažljivi prilikom online komunikacije', naglašava Jurman.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook