Zašto Rusi "gotive" žohare, a Hrvati ih mrze, zašto se šuti o slučajevima masovnog pomora pčela o kojima inače svi imaju dobro mišljenje, samo su neka pitanja o kojima u novoj knjizi "Zooživoti: antrozoologija i kritika kapitalocena" raspravlja hrvatska antropologinja Suzana Marjanić.
Knjiga nastavlja istraživanja koncepta o životinjskoj duši, čije je izbacivanje iz teologije u 14. stoljeću otvorilo put masovnom uništavanju životinja, poznatom kao holokaust nad životinjama u mesnoj i mliječnoj industriji, opisuje autorica u uvodu knjige.
Objavljena je u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Na više od 450 stranica sastoji se od četiriju cjelina: teorija, život, knjiga i grad, a 15 stranica kazala imena i 45 stranica popisa literature govori o širini i dubini zahvata autorice Marjanić.
Uz ostalo, Suzana Marjanić bavi se vjerovanjem i percepcijom životinja: žohara, šišmiša, pčela i mačaka te prati kako ta vjerovanja određuju suvremeni odnos čovjeka prema navedenim skupinama životinja.
Od oko 5,5 milijuna vrsta kukaca, rod žohara ima oko 4400 vrsta i mnoge od njih su preživjele više od 320 milijuna godina i preživjet će apokalipsu klimatskih promjena koja je sve izvjesnija, kaže Marjanić. I dok ih u Hrvatskoj tradiciji malo tko voli, u drugoj slavenskoj etičkoj tradiciji, ruskoj, imaju sasvim suprotan položaj.
U hrvatskoj etnotradiciji žohari se smatraju štetočinama i često ih prati pogrdan naziv "gamad", dok su u ruskoj etnotradiciji žohari crni, cijenjeni i tretirani gotovo kao kućni ljubimci koji donose sreću i prosperitet, odnosno kao svojevrsne amajlije.
Marjanić navodi i nedavno hrvatsko iskustvo o šišmišima u doba pandemije koronavirusa kad je u svijetu potaknuta dilema jesu li virus proširili šišmiši ili kineski laboratorij. Veliku ulogu u slici šišmiša odigrala je Udruga za zaštitu šimiša Tragus, ističe.
Osvrće se i na dva "tajanstvena" izumiranja pčela u vezi s raspravom o genetski modificiranoj hrani. Godine 2019. u Kikindi je izumrlo 1668 pčelinjih zajednica, a 2020. u Međimurju je zabilježen pomor oko 1150 košnica, odnosno oko 57 milijuna pčela.
Ni jedan mainstream medij nije tematizirao mogućnost utjecaja glifosata na masovni pomor pčela, ali znanost te pomore naziva "poremećajem kolapsa kolonija" i pokazuju da je uzrok glifosat, aktivna tvar herbicida Roundup, koji se masovno koristi u proizvodnji genetički modificiranih usjeva, ističe Marjanić.
Antrozoologija je interdisciplinarno područje koje spaja prirodne i društvene znanosti kao što su filozofija, kulturalni studiji, sociologija, političke znanosti, antropologija i folkloristika te hibridne discipline poput izvedbenih, urbanih i životinjskih studija. Takva je idealno polazište za istraživanje ljudsko-životinjskih odnosa, navodi se.
Suzana Marjanić zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Autorica je šest knjiga i velikog broja članaka te suurednica trinaest zbornika radova. Dobitnica je državne nagrade za znanost i godišnje nagrade Milovan Gavazzi, kao i nagrade hrvatske sekcije AICA.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Odlučeno jeDodik pobjesnio na novinarska pitanja: "Džaba mu tenkovi. Srpska jaja daleko su tvrđa nego neka druga"
-
Nakon što je izdan nalogFOTO Duge cijevi na ulicama Banje Luke: Oglasio se i Vučić - "Nikada to nećemo podržati"
-
TEORIJE ZAVJERE"Gdje je?": Tiktoker ušao u bolnicu kako bi dokazao da je Papa mrtav, Vatikan mu odgovorio
