Život buja i tamo gdje ga ne bi trebalo biti!

Oceanska kora prekriva gotovo dvije trećine našeg planeta, no zbog činjenice da se nalazi na dnu mora te da je nerijetko prekrivena poprilično debelim slojevima mulja, riječ je o jednom od najslabije istraženih područja na Zemlji.

Pročitajte i ovo Nebeski fenomen Na nebu iznad Zagreba ukazao se svjetlosni krug oko Sunca: Evo o čemu se radi Važna je edukacija Ozbiljna prijetnja za čovječanstvo: Zbog ovih lijekova dnevno umire gotovo 100 ljudi

Istraživači predvođeni Markom Leverom sa Sveučilšta u Aarhusu (Danska) u blizini američke pacifičke obale posebnom su opremom s dubine od oko 600 metara ispod morskog dna (oko dva i pol kilometra ispod površine oceana) uzeli niz uzoraka bazaltne oceanske kore te su došli do potencijalno revolucionarnih zaključaka. Kako donosi ABC, utvrdili su da ondje postoji dosad potpuno nepoznat ekosustav mikroorganizama koji preživljavaju zahvaljujući procesu kemosinteze.

>> Curiosity pronašao tragove: Mars je nekoć bio pogodan za život!

Ideja da bi, uz fotosintezu, zahvaljujući kojoj postoji život na površini Zemlje do koje dopire Sunčeva svjetlost, mogla postojati i kemosinteza, koja bi omogućavala život bez Sunčeva utjecaja, poznata je još od 19. stoljeća, no do Leverova istraživanja za nju nije bilo dokaza.

Leverova je ekipa nekoliko godina držala uzorke oceanske kore u simuliranim uvjetima, kao da su i dalje duboko ispod morskog dna. Rezultati su ih iznenadili - razvili su se mikrobi koji su preživljavali zahvaljujući vodiku koji bi nastao u kemijskim reakcijama vode s elementima koji tvore bazaltne stijene. Mikrobi bi onda uz pomoć vodika pretvarali ugljični dioksid u metan.

Andreas Teske, Leverov suradnik sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini, kaže da bi ovo otkriće moglo biti od velikog značaja za istraživače svemira i drugih planeta. 'Ovo pokazuje da bi se život mogao skrivati na potpuno drugim mjestima od očekivanog, mislim da bi astrobiologe to moglo zanimati. Kladim se da bi na 500 ili 1.000 metara ispod površine Marsa mogla postojati razumna vjerojatnost za pronalazak života', kaže Teske.

Pojašnjava da je Mars prije četiri milijarde godina izgubio atmosferu tako da mu je površina suha i izložena radijaciji. 'Tko zna što se nalazi ispod površine? Mikrobi su možda preživjeli', dodaje Teske.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook