Viktor Janukovič napustio je Kijev, no tvrdi kako nema namjeru dati ostavku. Ipak, parlament ga je opozvao s pozicije i raspisao prijevremene izbore. Julija Timošenko izašla je iz zatvora te je među prosvjednicima na Maidanu dočekana poput heroine. Situacija u Ukrajini razvija se iz minute u minutu, no ono što ostaje kao epilog krvavih sukoba su deseci mrtvih, stotine ozlijeđenih i golema materijalna šteta. Krv se doslovno slijevala ulicama Kijeva. A zašto?
Prosvjedi su započeli kao reakcija zapadno orijentiranih građana i skupina na Janukovičevu odluku da, unatoč obećanjima, ne potpiše određene političke i gospodarske sporazume s Europskom unijom koji bi doveli do uspostave bliskijih veza, a s vremenom možda i do integracije sa zapadnoeuropskim blokom. Takav razvoj događaja, vjeruju antivladini prosvjednici, doveli bi do smanjenja korupcije u najvišim slojevima vlasti te bi se povećala odgovornost Vlade.
Naime, Janukovič je tijekom mandata izmijenio poneke ustavne odredbe, između ostalog i onu o ovlastima predsjednika koje su se izmjenama Ustava povećale.
Nakon dramatičnog dana, tko vlada u Ukrajini?
No, zašto Janukovič nije potpisao obećane sporazume? Krajem prošle godine litavska je vlada pustila u javnost detalje jednog telefonskog razgovora u kojem ukrajinski predsjednik govori kako dotične sporazume ne smije potpisati jer mu je Putin zaprijetio sankcijama koje bi Ukrajinu bacile na koljena, posebno njen istočni dio koji 'visi' na Ruskoj Federaciji.
Situacija u Kijevu se prvi put zaoštrila u studenom kada je policija agresivno reagirala na mirne prosvjede. Novi nemiri započeli su kada su prosvjednici krenuli prema zgradi Vlade kako bi zatražili povrat starih ustavnih odredbi. Tijekom prosvjeda Janukovič je čak oporbenim čelnicima ponudio premijersko i ministarsko mjesto što su ovi kategorički odbili rekavši kako to nema smisla budući da Vlada prema novim ustavnim odredbama pada pod Janukovičev utjecaj.
Pojavile su se tu i mnoge spekulacije o interesima Europske Unije, SAD-a i Rusije u Ukrajini. jedna od teorija kaže i kako strasti potpiruje Putin ne bi li uzrokovao raspad Ukrajine čime bi njen istočni dio, Rusima zanimljiviji, pao u potpunosti pod njihov utjecaj.
No, ukrajinski prosvjednici imaju jedan veliki problem. Iako dijele ogorčenost Janukovičevom vladom, iako su jednako bijesni zbog korupcije u zemlji i očajnog stanja u gospodarstvu, iako svi žele da sadašnja vlada ode, oni su ipak pripadnici različitih interesnih skupina s različitim političkim stajalištima.
'Ovo nema veze s entitetima, ovo je bunt gladnih ljudi'. Koliko smo to puta čuli tijekom ovomjesečnih prosvjeda u BiH? I doista je tako. Katastrofalna gospodarska situacija, kronična nezaposlenost, bijedne plaće i korupcija među političarima natjerale su tisuće ljudi na ulice.
Prosvjedi su se iz Tuzle rapidno proširili i u Sarajevo, Mostar, Zenicu, Bihać... Danima smo svjedočili prizorima zapaljenih zgrada, blokiranih prometnica i tisuća ljudi na ulicama. Proglas sa zahtjevima prvi su donijeli tuzlanski prosvjednici tražeći uspostavljanje tehničke vlade u kojoj će sjediti stručni, nekompromitirani i nestranački ljudi koji još dosad nisu obnašali dužnosti u nekom službenom tijelu vlasti. Tražili su i izjednačavanje plaća predstavnika vlasti s plaćama zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, ukidanje dodatnih plaćanja predstavnicima vlasti kao i ukidanje plaća državnim dužnosnicima po isteku mandata. I građani ostalih kantona uskoro su postavili slične zahtjeve.
Prosvjedi u Sarajevu: Okupljenima se pridružio Šerbedžija
Mnoge su se rasprave povele oko sastava prosvjednika. Dok jedni govore da se radi o vandalima, drugi kažu kako se radi o provokatorima koji rade u cilju vlastitih interesa, treći pak kako su to mahom socijalno motivirani građani BiH. Istina je da masu na ulicama čini vjerojatno sve tri skupine, no sljedeći podaci opravdavaju samo zadnju skupinu - socijalno motivirane.
Posljednji Caritasovi podaci pokazuju da čak polovica stanovništva BiH živi na rubu siromaštva dok ih čak 18 % živi i ispod te granice. To je zemlja s više od 550.000 nezaposlenih na 3,8 milijuna stanovnika. To je zemlja u kojoj se korupcija provlači i kroz najviše sfere vlasti.
No, korijene problema u BiH ne možemo tražiti, a da se ne dotaknemo Daytonskog sporazuma koji je ovoj zemlji, ovakav kakav jest, donio brojne probleme. Još malo pa će 20. godišnjica ovog sporazuma, a on nije revidiran nijednom iako je to u samom dokumentu bilo predviđeno.
Država je organizam koji se razvija, koji živi, a sporazum koji uređuje državu BiH već 20 godina stoji na mjestu, a zajedno s njim i čitava zemlja.
Neredi se ne stišavaju ni u ovoj latinoameričkoj zemlji s jednom od najviših stopa kriminala na svijetu. U prosvjedima u Venezueli sve je više mrtvih i ozlijeđenih, a pitate li Venezuelanca zbog čega su izašli na ulice vjerojatno ćete dobiti odgovor tipa - 'A zbog čega nismo?'.
Velik broj nezaposlenih, visoka stopa nezaposlenosti i podivljala stopa inflacije samo su neki od razloga. Tu su i korupcija, iznimno niske plaće te pogrešno vođenje naftne politike. Na policama trgovina vlada oskudica osnovnih živežnih namirnica - brašna, mlijeka, maslaca, sapuna... Masivan i kompleksan birokratski aparat na svakodnevnoj bazi izluđuje građane ove zemlje u kojoj je cenzura uzela maha.
Venezueli, iako lijevo usmjerenoj, nedostaju osnovni socijalni elementi. Socijalna skrb nije na razini zbog čega siromaštvo postaje sve rasprostranjenije. Oni koji zarađuju 50 $ mjesečno smatraju se sretnicima. Stopa inflacije za 2013. godinu iznosila je famoznih 56 %.
Kaos i u Venezueli: Raste broj mrtvih i ranjenih
Dok neki govore kako je zemlja otišla kvragu dolaskom Nicolasa Madura na vlast istina je da je Maduro samo naslijedio siromašnu državu, a za njegove su vlasti stvari otišle još malo nizbrdo.
Protivnici chavizma reći će da je za sve kriv upravo Hugo Chavez dok će njegovi pristaše za sve okriviti strane agente. Stvar je dakako mnogo kompleksnija, no činjenica jest da su inflacija i stopa kriminala neprekidno rasle u posljednjih 15 godina.
Zbog svih navedenih razloga u zemlji je zavladalo stanje općeg nezadovoljstva koje je kulminiralo kada je Maduro naredio uhićenje oporbenog vođe Leopolda Lopeza zbog optužbi za ubojstvo i terorizam. Lopez ipak nije uhićen, no prosvjedi su se ipak razbuktali.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
