Na normalan vikend vode zaljeva Kangava bile bi prepune djece koja se igraju u moru ili sakupljaju školjkice, dok bi mještani odlazili u lov na ribu. No to više nije slučaj. Mještani se više ne mogu ohladiti u neonski modrim vodama otoka Rennell, malene točke u prostranom južnom Pacifiku, na samom južnom rtu Salomonskih otoka.
Modre vode postale crne
Pročitajte i ovo
RGN fakultet donosi
Matija, Danica i Marko izabrali su neke od najplaćenijih i najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, evo čime se bave
Borba s vremenom
Strava na Novom Zelandu: 'Pogodila nas je najteža ekološka katastrofa'
Prije četiri tjedna veliki teretni brod koji je polovio pod zastavom Hong Konga, MV Solomons Trader, i prevozio 700 tona nafte, nasukao se na greben Kongobainiua. Zbog izlijevanja nafte u more mrtva riba pluta u zaljevu, a plima je potpuno crna. Gust i mastan prekrivač od katrana pokriva površinu vode i obale plaža, stijene, trupce i lišće.
Obalna sela Matanga, Vangu, Lavangu i Kangava najteže su pogođena izlijevanjem nafte. Paul Neil, koji živi u selu Lavungu, rekao je Guardianu da je djeci rečeno kako ne smiju plivati u moru i da je ribolov zabranjen. Bez ribolova mještanima je teško pronaći drugi izvor hrane te sada ovise o isporukama pomoći iz glavnog grada Honiare, udaljenoga gotovo 240 kilometara. Neil tvrdi kako je izlijevanje nafte dubinski promijenilo svakodnevnicu lokalaca.
„Više ne možemo ići na more u ribolov niti pronalaziti školjke za jelo. Situacija nas je teško pogodila“, rekao je.
Steward Seuika, čija obitelj živi blizu Kangava zaljeva rekao je kako su mještani prisiljeni piti kišnicu jer su se izvori svježe vode kontaminirali naftom podzemnim putevima.
„Naftna mrlja utječe na život koralja i morskih životinja. Također nam je kontaminirana i svježa pitka voda koja izvire u blizini plaža. Potrošili smo svu pitku vodu, pa sada sakupljamo kišnicu“, rekao je Seuika.
Osim nestašice hrane, neki su stanovnici područja izvijestili kako su zadobili opekline od dodira s uljem dok su ga pokušavali očistiti, a suočavaju se i s problemima nemogućnosti spavanja zbog snažnog mirisa u zraku.
„Ljudi su prijavili zadobivanje opeklina nakon što bi im se nafta zalijepila za kožu“, rekao je MyQueen Bahenua, pokrajinski službenik zadužen za sanacije prirodnih katastrofa.
Katastrofa za koju je odgovoran čovjek
Stanovnici Rennella navikli su na prirodne katastrofe. Zabačeni otočić redovno je na udaru ciklona i poplava, no ova je katastrofa drugačijeg tipa. Uzrokovao ju je čovjek.
U ranim jutarnjim satima 5. veljače ogromni se brod nasukao na greben Kongobainiu. 225-metarski tanker zapeo je na grebenu te je tako stajao tjedan dana dok mu koralj nije napravio pukotinu, što je rezultiralo izlijevanjem 80 tona nafte u netaknute vode zaljeva. Sada se izljev nafte proširio na 6 kilometara obale.
Vlasti se pokušavaju uhvatiti ukoštac s novonastalom situacijom koja je postala najvećom katastrofom koju je čovjek prouzročio u povijesti te male nacije. Trenutno očajnički pokušavaju zaustaviti širenje mrlje do najjužnijeg dijela otoka, poznatog kao East Rennell. Tamo je dom jednog od najvećih koraljnih grebena na svijetu.
Ljutnja i frustracije
Među seljanima rastu ljutnja i frustracije zbog spore reakcije vlade i brodarske kompanije čiji se brod nasukao. Kompanija King Trader i njezin južnokorejski osiguravatelj Korea P&I Club ne preuzimaju odgovornost dovoljno brzo. Dok je osiguravajuće društvo angažiralo spasilačku tvrtku na Salomonskim otocima kako bi se uklonio brod, veći dio ulja već je iscurio.
King Trader i Korea P&I Club su se ispričali, opisujući situaciju kao „potpuno neprihvatljivu.“ U priopćenju tvrtke stoji da „iako pitanje odgovornosti tek treba utvrditi… (mi) smo izrazili duboko kajanje“. Također su priopćili da su „izrazito svjesni štete za okoliš“ i rade sve što je u njihovoj moći kako bi izlijevanje stavili pod kontrolu.
Zračne snimke koje je snimila Australska agencija za pomorsku sigurnost pokazale su slabi napredak u zaustavljanju curenja nafte iz broda. Stručnjaci tvrde kako bi operacija uklanjanja mrlje mogla potrajati mjesecima.
Viši službenik za ribarstvo pokrajine Renbel Job Hukaoana upozorava da se teretnjak mora ubrzo maknuti jer bi oseka mogla uzrokovati dodatne probleme.
„Ako dođe do oseke u nadolazećim mjesecima, nosač se može prevrnuti. Ako se sva nafta izlije u more, to će biti ogromna katastrofa za koju je odgovoran isključivo čovjek“, rekao je.
Australski visoki povjerenik za Salomonske otoke Roderick Brazier kaže da je izlijevanje "ekološka katastrofa".
Iako mještani jedva čekaju da se stanje popravi i da se vrate svom uobičajenom životu, glasnogovornik OceansWatcha Salomonskih otoka Lawrence Nodua vjeruje da će se situacija samo pogoršati.
„Zajednice oko zaljeva Lughu, koje imaju oko 3000 ljudi, neće moći imati pristup svježoj ribi kao ključnom dijelu svoje prehrane. Samo je pitanje kada će nafta stići do područja koraljnog grebena koji je svjetska prirodna baština“, zaključio je u pesimističnom tonu.