Jačanjem transparentnosti vlasništva nad medijima i većom uredničkom i financijskom slobodom u medijima kroz Europski akt o slobodi medija (EMFA) prvi put bi se regulirao medijski sektor na razini cijele Europske unije.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila ga je još prije dvije godine riječima da se medijske tvrtke ne mogu tretirati tek kao svaki drugi biznis.
Prijedlog je Komisija predstavila u drugoj polovici 2022. navodeći kao ciljeve: osiguranje slobode uredničkog odlučivanja u medijima, zaštitu novinarki i novinara od spywarea, neovisno financiranje javnih medija, transparentnost vlasništva nad medijima i oglašavanja u njima, posebno javnim novcem, kontrolu koncentracije vlasništva nad medijima, zaštitu od manipuliranja sadržajima big tech platformi te osnivanje Europskog odbora za medije.
Pročitajte i ovo
Međutim, prema najnovijem prijedlogu, Europski akt o slobodi medija dopuštao bi upotrebu špijunskog softvera protiv novinara i nadzor nad njima i njihovim izvorima u slučaju zaštite nacionalne sigurnosti.
Prije mjesec dana sa svojim prijedlogom teksta akta izašlo je Vijeće EU-a. U tom prijedlogu navodi se da bi se umjesto potpune zabrane upotrebe špijunskog softvera nad novinarima i njihovim izvorima spyware nad njima ipak mogao dopuštati onda kada nadležna nacionalna tijela zaključe da je to neophodno po zaštitu nacionalne sigurnosti.
Stoga su brojne europske novinarske organizacije i organizacije civilnog društva otvorenim pismom od Vijeća EU-a zatražile da povuče sporne dijelove iz prijedloga zakona, o čemu je pisao i POLITICO.
Špijunski softver, navodi se u pismu Vijeću EU-a, takve je prirode da bi potpuno ukidao sva jamstva za zaštitu novinarskih izvora, a poseban problem je i vrlo rastezljivo i široko značenje pojma nacionalne sigurnosti. Dodatan problem u tom prijedlogu teksta zakona je i preobiman popis kaznenih djela pod kojima se dopuštaju represivne mjere protiv novinara i njihovih izvora.
Stoga 60-ak organizacija, među kojima i Gong te Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat hrvatskih novinara (SNH), traže od Vijeća EU-a da iz prijedloga teksta sasvim uklone iznimku u slučaju nacionalne sigurnosti, da primjena špijunskog softvera nad novinarkama bude potpuno zabranjena i da se bitno ograniči popis kaznenih djela u slučajevima kojih se dopušta zadiranje u prava novinara i njihovih izvora, odnosno da se osnažuju zakonske mjere za zaštitu slobodnog i neovisnog novinarstva.
Predložena nova odredba Vijeća ne samo da slabi zaštitu od primjene špijunskog softvera nego i snažno potiče njihovo korištenje na temelju diskrecijskog prava država članica, upozoravaju novinari i organizacije civilnog društva.
Uvođenjem iznimke "nacionalne sigurnosti" bez zaštitnih mjera temeljnih prava zanemaruje se i važna sudska praksa Suda Europske unije. Sud je, podsjećaju, jasan u tome da puka zaštita nacionalne sigurnosti ne može učiniti pravo EU-a neprimjenjivim i ne izuzima države članice od njihove obaveze da poštuju vladavine prava.
Pročitajte i ovo
Što se skriva iza ''nacionalne sigurnosti''
Mađarski novinar Szabolcs Panyi podsjetio je na stvarnu prijetnju koju ta odredba predstavlja po novinarstvo: ''Tehnička forenzička analiza mog telefona pokazala je da je špijunski softver Pegazus radio na mom telefonu sedam mjeseci. Nadzor nada mnom onemogućio je moje pravo da zaštitim moje izvore informacija.''
''Ja sam istraživački novinar koji se uvelike oslanja na informacije od zviždača. U sve represivnijim političkim okruženjima, poput Mađarske, u kojima su mediji pod kontrolom vlade i pod pritiskom, zviždači i curenja informacija istraživačkim novinarima su jedini preostali način da otkrivaju istinu. Točno zbog toga se, pod izgovorom nejasnih i lažnih razloga nacionalne sigurnosti, u Mađarskoj nadzire novinare. To ima ogroman obeshrabrujući učinak i može onemogućiti naš rad'', upozorio je Panyi.
Vodstvo EU-a u Bruxellesu, dodao je, ''mora shvatiti da svaki građanin EU-a, bilo da je riječ o novinaru ili o njegovu izvoru, može postati predmet nelegitimnog nadzora ako će se određene države članice uvijek izvlačiti s dopuštenjem u ime nacionalne sigurnosti''.
Sadašnji prijedlog Vijeća, upozoravaju novinari i organizacije civilnog društva, ne uključuje nikakve mjere kojima bi se štitila temeljna prava onako kako je propisano Ugovorom o Europskoj uniji i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. EMFA bi stoga trebala slijediti temeljne standarde ugrađene u sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
Primjerice, mora sadržavati učinkovito, obvezujuće i smisleno prethodno odobrenje tijela neovisne sudske vlasti, a represivne mjere moraju biti nužne, razmjerne, procjenjivane od slučaja do slučaja i strogo ograničene na najteža kaznena djela.
Pročitajte i ovo
Svjedočanstvo katalonskog novinara Enrica Borràsa Abella, predsjednika Grupe novinara Ramon Barnils i zamjenika urednika dnevnih novina ARA, pokazuje koliko su pravne zaštite ključne u kontekstu državnog nadzora.
"Popis osoba koje se špijuniralo Pegazusom i Candiruom u takozvanom Catalangateu trenutačno ima 65 imena koje je potvrdila nevladina organizacija Citizen Lab. Troje od njih su novinari'', upozorio je Borràs i Abelló.
Podsjetio je na to da je kiberšpijunaža protiv katalonskog pokreta za neovisnost izbila prije više od jedne godine: ''Otada je španjolski Nacionalni obavještajni centar (CNI) priznao špijunažu samo 18 osoba povezanih s pokretom. Nitko od njih nije novinar. CNI je imao sudsko ovlaštenje da to učini u okviru istrage terorizma (internetske) organizacije pod nazivom Demokratski tsunami, koja je pozvala na nekoliko prosvjeda u Kataloniji. Istraga ostalih 47 slučajeva počinjenih bez sudskog odobrenja ostaje bez odgovora nacionalnih vlasti. Zasad nema nikakve suradnje španjolske obavještajne službe."
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Države članice koje su prvaci u pružanju jamstava za slobodu govora trebale bi vrlo ozbiljno razmisliti o tome kakav presedan postavljaju i na koje se standarde obvezuju", rekla je za Politico zastupnica u Europskom parlamentu i izvjestiteljica Ramona Strugariu te obećala ojačati prijedlog Komisije i imati uravnotežen dogovor s Vijećem.
