UJEDINJENI U RAZLIČITOSTI Kako se rodila ideja o stvaranju moćne 'europske obitelji'

Cilj ovog udruženja bilo je sprječavanje razvoja daljnjih sukoba između Njemačke i Francuske, kao i obnavljanje Europe u smislu svjetske sile koja je nakon Drugog svjetskog rata bila bačena na koljena. Inicijativa tadašnjeg francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana bila je začetnik uspostavljanja europskog mira.

Pročitajte i ovo PA TI BUDI EUROSKEPTIK Hrvatska u plusu oko uplata i isplata iz EU proračuna i to za 16 milijardi eura ZA PICULU - NESPREMNI FOTO: Ulice gradova u Srbiji oblijepljene plakatima "Picule ustaše"

Nedugo nakon i ostale europske zemlje uvidjele su potencijal Ugovora, njegove prilike i mogućnosti za koje nisu željele da ih zaobiđu. Rijetki su žmirili na oba oka te se još neko vrijeme pravili slijepi.
Europska unija u kojoj danas živimo rezultat je nadahnuća velikih ljudi, vizionara bez čije intervencije možda danas ne bismo živjeli na području mita i stabilnosti. Iako različitih društvenih pozadina oni su vjerovali u iste ideale u Europu u kojoj vlada mir i blagostanje.

Osim glavnog cilja koji je bio privođenje kraju učestalih i krvavih ratova koji su kulminirali Drugim svjetskim ratom, 1950. Europska zajednica za ugljen i čelik počinje gospodarski i politički ujedinjavati europske zemlje kako bi se osigurao trajan mir.

Europa neće biti stvorena odjednom, niti prema jedinstvenom planu. Biti će izgrađena putem konkretnih dostignuća koja najprije stvaraju faktičku solidarnost... Ujedinjavanje proizvodnje ugljena i čelika trebalo bi odmah stvoriti zajedničke osnove za ekonomski razvoj što je prvi korak ka europskoj federaciji, korak koji će promijeniti sudbinu onih regija koje su dugo bile posvećene proizvodnji oružja za ratovanje, čije su žrtve upravo oni najčešće bili Robert Schuman

Ujedinjeni Europljani ideja je koja svoje korijene vuče još iz vremena Rimskog carstva, ideja za čiju je realizaciju bilo potrebno gotovo 2000 godina. Europljani su ti koji su osvajali svijet, bili prvi u svemu, pa čak i stvorili moćnu naciju poput Sjedinjenih američkih država, no razmirice unutar 'europske obitelji' nismo znali riješiti.

Uvidjevši da je u pet godina koliko je do tada postojala Europska zajednica za ugljen i čelik ujedinjenim zemljama bilo dobro, da su zajedničkim snagama ostvareni njezini ciljevi, šest zemalja odlučilo je zakoračiti u novo doba europskog zajedništva. Potpisivanjem Rimskih ugovora, 1957. godine uspostavljene su dvije nove zajednice. Europska ekonomska zajednica čiji je cilj bio širenje gospodarske suradnje s područja Zajednice za ugljen i čelik i Europska zajednica za atomsku energiju. 1958. godine konstituirana je Europska komisija, tijelo koje je nastalo kao okosnica za donošenje velikih odluka. I bi dobro.

Naftna kriza koja je pogodila svijet 70-ih godina potaknula je i ostale europske zemlje na razmišljanje o integraciji. 1973. godine nastupio je prvi val proširenja. Tada još uvijek malenoj, 'europskoj obitelji' pridružile su se Velika Britanija, Danska i Irska, a 1981. U zajednicu je ušla Grčka.

Doći će dan kada će se svi narodi ovog kontinenta, a da pri tom ne izgube svoja razlikovna obilježja ni slavnu osobnost, ujediniti u viši oblik zajedništva i stvoriti europsko bratstvo. Doći će dan kada će tržišta otvorena za ideje predstavljati jedinu bojišnicu. Doći će dankada će glasovi s biračkih mjesta zamijeniti metke i bombe Victor Hugo, 1849.

Trideset godina zajedništva ujedinjenim je zemljama godilo. Razvijale u se zajedno. Ostatak Europe želio im se pridružiti, no zbog velikih razlika i popriličnog zaostatka kojeg su ostale zemlje morale nadoknaditi, postavljena su pravila. Vrata Europske zajednice postala su teža, a uvjeti koje je trebalo ispuniti da bi se ušlo u zajednicu 'velikih' postali su teški za ostvariti. Godine 1986. Vrata 'europske obitelji' otvorila su se za Španjolsku i Portugal. Te iste godine potpisivanjem jedinstvenog europskog akta otvoren je put za potpunu uspostavu jedinstvenog tržišta. I bi dobro.

7. veljače 1992. godine, pedeset godina od osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik potpisan je Ugovor iz Maastrichta, ujedno Ugovor o Europskoj uniji, krovnog pojma koji uključuje tri Europske zajednice: Europsku zajednicu za ugljen i čelik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju. Europska unija bila je nadnacionalna zajednica koja je obuhvaćala međuvladine oblike suradnje među kojima zajedničku vanjsku politiku, sigurnosnu politiku i policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima. Definirana su i tri stupa zajednice. Pri stup obuhvaćao je europske zajednice, drugi stup zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a treći suradnju policije i pravosuđa.

Austrija, Finska i Švedska bile su zemlje koje su u zajednicu ušle u četvrtom proširenju, 1995. godine, a veliki boom prilikom kojeg je u Europsku uniju ušlo 10 zemalja dogodio se 2004. Godine. Tada su članicama postale Češka, Slovačka, Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Slovenija, Mađarska, Cipar i Malta. Njima su se 2007. godine pridružile Bugarska i Rumunjska, a 1. srpnja 2013. Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije.

Europska unija danas broji 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km2, a broji oko 508 milijuna stanovnika.

Velika Trojka

Velika trojka je naziv koji je nastao u poslovnom žargonu, a s vremenom je prešao i u društvenu sferu, a označava tri glavne međunarodne organizacije koja drže konce i vode veliku gospodarsku politiku. Europska komisija predstavlja Europsku uniju i 19 zemalja članica eurozone, to jest koriste euro kao službenu valutu. Europska komisija je izvršno tijelo Europske unije, i obavlja svakodnevne poslove provođenja politike EU kao i korištenja novaca kojim EU raspolaže.

Drugo tijelo je Međunarodni monetarni fond. Osnovan je krajem Drugog svjetskog rata kako bi regulirao međunarodnu trgovinu i razmjenu. Od tada je često posuđivao novac zemljama koje bi se našle u financijskim problemima, poput Meksika u 80-ima ili Argentine 2001. godine.
MMF ima kapacitet za takve posudbe težak 750 milijardi eura, a posuđivanje novaca od MMF-a znači pridržavanje strogim pravilima koji će osigurati da se novac na vrijeme vrati.

Europska središnja banka također čini dio 'Trojke', a osnovana je kako bi se suočavala s inflacijom.

Europska Unija - Ovdje i sada

Kao studentica Europskih poslovnih studija imala sam prilike susresti se s radom najvažnijih institucija Europske unije. Europski parlamet, predstavništvo naroda čije zastupnika biramo demokratskim izborima, tijelo je koje služi kao magnetofon za širenje naših želja i potreba. Naš glas u velikom svijetu. Tu je i Europska komisija čiji članovi objektivno zastupanju interese Europske unije bez obzira na nacionalne želje te Vijeće Europske unije kao glas vlada država članica EU-a koje donosi zakonodavstvo EU-a te koordinira politike EU-a.

Institucije su koje izazivaju strahopoštovanje. Ta ipak one na neki način donose konačnu odluku o sudbini naroda Europe.

I dok politički ekstremi i populizam ruše političku potporu i društveno tkivo Europe, a njezini građani gube povjerenje u europske institucije doživljavajući ih kao one koje provode diktat nad nacionalnim životom, postavlja se pitanje prvotnog cilja stvaranja ove jedinstvene zajednice. Gospodarska i ekonomska kriza, kriza demokracije i pitanje imigranata samo su neki problemi s kojima se Europska unija suočava u posljednje vrijeme.

Prizivana stoljećima i stvarana desetljećima, knjiga života Europe započela je svoju povijest pisati na novim, biljelim, još neispisanim stranicama. Našla se pred izazovima koje njezini začetnici nisu mogli predvidjeti. Rješenja koje će ponuditi ojačat će zajedništvo naroda jer predugo smo je čekali da bismo je izgubili. Europa je ujedinjena u miru - cilj je postignut.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook