U posjetu Kraljici

Što čeka predsjednicu Grabar-Kitarović na dvoru Elizabete II.?

Piše B.V., 11. listopada 2016. @ 07:32

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u pratnji supruga Jakova u utorak posjetit će britansku kraljicu, Elizabetu II. S 90-godišnjom britanskom kraljicom hrvatska predsjednica razgovarat će 45 minuta, a tema neće biti Brexit, već svjetska politika općenito.

Po dovršetku konzultacija s političkim strankama u ponedjeljak i očekivanog davanja mandata za budućeg premijera šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak boravi sa suprugom Jakovom u Londonu, u posjetu britanskoj kraljici Elizabeti II.

Predviđeno vrijeme razgovora između dvije državnice iznosi 45 minuta, a tema navodno neće biti Brexit, već općenita politička događanja u svijetu.

Predsjedničin susret s britanskom kraljicom, nije samo još jedan visokoplitički posjet u stranoj zemlji, jer tu postoje i pravila. Kraljici se prvo obraća uz izravan kontakt očiju s "Vaše Veličanstvo", dalje u razgovoru s "Gospođo". "Kraljici se može nakloniti, međutim naša Predsjednica je po rangu šefica države i ona ne treba raditi naklon, one su jednake u principu u ovom pravnom smislu, po rangu. A prvi gospodin? On će uz blagi naklon pozdraviti i rukovati se s Kraljicom", pojasnio je još proteklog tjedna Želimir Kramarić, bivši šef državnog protokola.

Do tog susreta dolazi sedam mjeseci nakon što su u ožujku u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj boravili britanski prijestolonasljednik Charles i njegova supruga Camilla, vojvotkinja od Cornwalla, u okviru turneje po regiji. Taj posjet nije imao političku dimenziju, ali je bio usredotočen na jačanje povezanosti dviju zemalja i njihovih građana.

Susret s britanskom premijerkom i prilika za nove bilateralne odnose

Britanska premijerka Theresa May objavila je kako će najkasnije do ožujka iduće godine aktivirati članak 50. Lisabonskog sporazuma te pokrenuti postupak izlaska Velike Britanije iz Europske unije. Susret May i Kitarović, nakon onoga tijekom Opće skupštine UN-a u New Yorku predstavlja priliku da se trasiraju nove teme u budućim bilateralnim odnosima, te utvrde stare – poput jačanja gospodarske, znanstvene, vojno-sigurnosne suradnje. Naglasit će se važnost buduće uloge Velike Britanije u transatlantskoj suradnji. Isto tako treba započeti razgovore o redefiniranju bilateralnih odnosa koji se sada velikim dijelom odvijaju u okviru europskih politika i europskih institucija. Hrvatska s Velikom Britanijom želi nastaviti snažnu gospodarsku, znanstvenu, obrambenu i sigurnosnu suradnju.

Grabar-Kitarović razgovarat će i s britanskim ministrima obrane i gospodarstva, te predsjedavajućim Doma Lordova. Foreign Office pak priređuje svečani prijem za hrvatsku predsjednicu.

Grabar-Kitarović će o izazovima transatlantske politike govoriti i na predavanju koje će održati na London School of Economics.

Najavljeni su i intervjui BBC-u, te Bloombergu. U londonskom Cityu susrest će se s britanskim gospodarstvenicima, predstavnicima IT tvrtki, startupova, industrijskih anđela iz Velike Britanije, te hrvatskih koji sjedište imaju u Londonu.

Nakon Londona, Bruxelles i sastanci s čelnicima EU-a i NATO saveza

Predsjednica Grabar-Kitarović u srijedu navečer iz Londona putuje za Bruxelles gdje će se sastati s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, te predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom.

Krajem travnja bila je u svom prvom radnom posjetu sjedištu EU-a i NATO-a, a sada dolazi u drugi. Riječ je o redovitom dijalogu o temama koje su na dnevnom redu tih euroatlantskih integracija.

Na sastanku sa Stoltenbergom predsjednica će se dotaknuti jačanja obrambene suradnje između EU-a i NATO-a i podijelit će zabrinutost zbog nekih procesa i događanja u JI Europi s naglaskom na BiH. Jedna od važnih točaka bit će i hrvatska zastupljenost u institucijama NATO-a.

Teme sastanka s čelništvom Unije odnosit će se prvenstveno na raspravu o njezinoj budućnosti. Predsjedničina će poruka biti da je potrebno imati bolju Europu i to u onim područjima koja su u interesu građana, a to su sigurnost, zapošljavanje, gospodarstvo, ali ne nužno više Europe.

Također će razgovarati o europskom odgovoru na migrantsku krizu i o stanju u JI Europi, a dotaknut će se i pitanja hrvatske zastupljenosti u institucijama EU-a. Bit će riječi i o pripremama za hrvatsko predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020.