Njemačka dobiva novog kanccelara i to će najvjerovatnije biti predsjednik CDU-a Friedrich Merz. U središtu stranke u Berlinu već traje slavlje otkako su postali najjača snaga u zemlji.
Prema izlaznim anketama čini se da će im za slaganje većine u Bundestagu biti dovoljna koalicija s SPD-om dosadašnjeg kancelčara Olafa Scholza. SPD je ovim izborima, prema vlastitom priznanju, doživio povijesni poraz.
Najveći dobitnik ovih izbora svakako je Alternativa za Njemačku, AFD. Njezina čelnica Alice Weidel najavila je da će na sljedećim izborima njihova stranka biti ta koja će voditi Njemačku.
To ponajviše ovisi o tome koliko će se ova buduća koalicijska vlada CDU/SPD znati uhvatiti u koštac s problemima koji muče Njemačku, od gospodarskih do onih imigracijskih.
Izborni dan
Izborni dan u Njemačkoj prošao je dvojako. U bavarskoj idili čine to u narodnim nošnjama. Idila je narušena: kao dvije ključne teme ističu se nužnost izlaska iz sve dulje recesije i politika prema useljenicima.
"Nadam se političkoj promjeni kako bi cijene energije opet postale pristupačne i kako bi se nešto promijenilo u zemlji koja je sada podijeljena", izjavio je Paul Martin, glasač u Bavarskoj.
"Prije svega, porez na nasljedstvo. To je vrlo ozbiljno ovdje jer je cijena zemlje iznimno visoka", kaže Sabine Gottstein, glasačica u Bavarskoj.
"Migracija, nadam se da je možemo staviti pod kontrolu. Jer sada je u zemlji prisutno nezadovoljstvo i nešto se apsolutno mora promijeniti", izjavio je Paul Martin, glasač u Bavarskoj.
I ekonomska kriza i tretman useljenika teme su koje se izravno tiču hrvatske zajednice u Njemačkoj.
"Ovdje živi, prema procjenama, više od pola milijuna Hrvata, i zasigurno oni su jedan veliki čimbenik ovog društva, kao i većina drugih stranaca", govori Željko Matić, novinar i urednik.
Na bijesu prema strancima izrasla je ekstremno desna Alternativa za Njemačku, kojoj su predizborne ankete predviđale najbolji rezultat u povijesti. Osim što dijelovi te stranke normaliziraju rasizam i islamofobiju, sam vrh AfD-a prihvatio je pojam remigracije. Mutnu ideju masovnih deportacija - kako useljenika, tako i onih građana useljeničkog podrijetla za koje država procijeni da se nisu dobro integrirali.
"Mlađe generacije Nijemaca baš to ne prepoznaju. Za njih je isti stranac netko tko je s područja Europe i Hrvatske, kao i netko iz Afganistana. Baš mlađe generacije ja ne mislim da primjećuju neku razliku", kaže Hrvat iz Njemačke.
Upravo su mladi birači jedna od glavnih ciljanih skupina ekstremne desnice. Politička srednja struja najavljivala je novi postizborni koalicijski bedem protiv AfD-a. No programske razlike između konzervativaca, liberala i ljevičara čine takve vlade slabima i neučinkovitima.
Rekordna izlaznost i strani utjecaji
Ovakva rekordna izlaznost na izborima u Njemačkoj nije zabilježena od pada Berlinskog zida. Od 60 milijuna birača, njih sedam milijuna migrantskog je podrijetla. Baš protiv njih sedam, svoju retoriku usmjerio je AFD, dok su u njihovu obranu stali tradicionalne stranke CDU i SPD. Čini se da su tom retorikom i jedni i drugi aktivirali birače i doveli ih na izborna mjesta.
Pojavio se i snažan vanjski utjecaj na ovim izborima. Najbogatiji čovjek an svijetu i kontroverzni poduzetnik Elon Musk još jednom je dan uoči izbora podržao AFD na svojoj društvenoj mreži X.
Zamjetan je bio u ruski utjecaj na ove izbore, jer su svoju dezinformacijsku propagandu širili preko društvenih mreža i uperili je uglavnom protiv čelnika tradicionalnih stranaka. Takve objave imale su milijune pregleda i sigurno su utjecale na to koga su Nijemci zaokružili na ovim izborima.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
