Čelnici 19 zemalja eurozone postigli su nakon 17 sati pregovora sporazum koji bi trebao omogućiti početak pregovora o trećem programu financijske pomoći za Grčku.
Pročitajte i ovo
"Čekaju nas teške godine"
Europa strepi zbog Trumpove administracije: "Ovo je stvarno zastrašujuće"
Nakon ostavke Tsiprasa
Europsku komisiju ne brinu grčki izbori: 'Reforme se mogu provesti'
Prema prvim reakcijama dogovor je 'povijesan'.
To je 'povijesna odluka koja Grčkoj omogućuje ostanak u eurozoni', rekao je francuski predsjednik Francois Hollande, a odluke grčkoga premijera Alexisa Tsiprasa nazvao je 'odvažnim izborom'.
'Sporazum postignut između Grčke i njezinih partnera u eurozoni sadrži široku paletu reformi s kojima, vjerujem, Grčka ima šansu vratiti se na put rasta, ali taj put će bit dug i težak', rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Tsipras, vođa radikalne ljevice koji je izbore dobio obećanjima da će spašavati grčki narod od novih rezova i koji je prije tjedan dana proveo referendum na kojem su grčki birači odbacili teške europske zahtjeve, u konačnici ih je morao prihvatiti.
Dva bolna ustupka premijera Tsiprasa
Prvi je uvjet nastavka sudjelovanja Međunarodnog monetarnog fonda u novom programu financijske pomoći, a drugi da se grčku imovinu od 50 milijardi eura preda vanjskom i neovisnom fondu, koji bi postupno privatizirao tu imovinu.
I Tsipras je dobio ustupak pa će sjedište fonda ipak biti u Grčkoj, a ne izvan nje, u Luksemburgu, kako se ranije govorilo.
Prihodi od privatizacije koristit će se za smanjenje grčkog duga i dokapitalizaciju grčkih banaka.
"Da danas nije postignut ovaj dogovor u pitanje bi došla vjerodostojnost Europe", ustvrdio je Hollande.
Hollande: Tsiprasov izbor je odvažan, a dogovor povijesan
U zamjenu za ustupke Grčkoj će se olakšati servisiranje njezina duga kroz dulje rokove otplate i niže kamate.
S pozajmicom od 80 milijarda eura Grci će uspjeti isfinancirati svoje projekte i ispoštovati rokove, što će omogućiti restrukturiranje i olakšanje servisiranja grčkoga duga kroz dulje rokove otplate i niže kamate.
O hitnome financiranju Grčke kako bi se premostilo razdoblje dok se ne ispregovara novi program pomoći, razgovaraju u ponedjeljak popodne ministri financija eurozone na redovitom sastanku.
Sada posao moraju odraditi parlamenti Grčke i članica eurozone
Nakon spasonosnog dogovora zastupnici grčkog parlamenta koji su noću na subotu izglasali premijeru potporu da prihvati europske uvjete, morat će u utorak ili u srijedu izglasati bolne reforme.
I parlamenti nekih država članica eurozone morat će potvrditi dogovor, jer im tako nalaže njihovo zakonodavstvo. Među tim parlamentima je i Bundestag, dom najvećeg europskog gospodarstva, Njemačke koja je u pregovorima bila presudna.
Europski političari komentirali su dogovor s olakšanjem što je izbjegnut crni scenarij grčkoga stečaja.
Francuski premijer Manuel Valls upozorio je da bi "Grexit" (izlazak Grčke iz eurozone) bio "katastrofa" i za Grčke i za eurozonu.
Grci bi "doživjeli gospodarski i socijalni šok bez presedana", a eurozona bi posljedicama "bila pogođena i oslabljena"
Je li doista sve gotovo
"Cilj pregovora bio je očuvati eurozonu u cijelosti, održati solidarnost i dati nadu Grcima nakon višegodišnje patnje i mjera štednje, iako one nisu završile i Grčka se mora nastaviti truditi kada su one posrijedi", rekao je Hollande.
Ministar rada u grčkoj vladi Panos Skourletis stoga predviđa da u Grčkoj dogovoreni paket reforma neće proći glatko.
Ponuda Grčkoj neodrživa je, ocjenjuje Skourletis i predviđa da neki zastupnici neće pristati na te bolne uvjete.
Po njemu postoje dva scenarija za provedbu sporazuma: dobiti glasove od drugih stranaka ili formirati vladu nacionalnog jedinstva. Skourletis čak predviđa da će se morati održati izvanredni izbori.
Grčki ministar: Dogovor s EU je neodrživ, izvanredni izbori do kraja 2015.
Grčka je zatražila novi program pomoći od oko 53 milijarde eura u slijedeće tri godine, a zauzvrat obećava reforme, koje će donijeti 13 milijardi eura ušteda, kombinacijom povećanja poreza i smanjenjem socijalnih davanja.
Grci koji već šestu godinu grcaju u recesiji koriste program spašavanja EU i MMF-a od 240 milijarda eura, koji ih ipak nije izveo iz krize. Do 30. lipnja Atena nije podmirila dospjelu ratu duga MMF-u od 1,6 milijarde eura, što je bio uvjet za nastavak dobivanja financijske pomoći te je zatražila restrukturiranje duga, no kreditori su rekli da se ne može pregovarati o produljenju programa koji je već istekao.
Premijer Tsipras koji uporno ističe da je grčki dug neodrživ, tražio je otpis jednog dijela, no pred nepopustljivošću europskih partnera odabrao je odluku staviti u ruke naroda i raspisao referendum. Birače je pozvao da glasuju protiv novih mjera štednja i rezova kakve predlaže Europa i rekao da će ojačan tim "ne" koji je u konačnici iznosio više od 60 posto, osnažiti svoje pregovaračke pozicije. Prošli je tjedan dostavio svoje prijedloge reforma, dobio je za njih zeleno svjetlo svog parlamenta i u ponedjeljak ujutro s partnerima i dogovorio sporazum. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook