Papa Franjo već se nekoliko dana nalazi u bolnici gdje se bori s dvostrukom upalom pluća i bronhitisom.
U međuvremenu, glavna tema u Vatikanu je hoće li papa Franjo podnijeti ostavku ako se ne oporavi u potpunosti. Njegovo loše zdravstveno stanje izazvalo je zabrinutost u Vatikanu, a aktualizirano je i pitanje njegovog nasljednika.
Nakon papine smrti ili u rijetkim slučajevima ostavke, kao što je slučaj s papom Benediktom XVI., Vatikan saziva papinsku konklavu u kojoj se okuplja kardinalski zbor kako bi izabrao sljedećeg poglavara Crkve.
Pravila konklave nalažu da će 138 od postojećih 252 kardinala moći glasati za izbor novog Pape. Kardinale doživotno imenuje upravo papa, ali im pravo glasa prestaje s navršenih 80 godina.
Svakog dana konklave održala bi se četiri kruga glasanja sve dok jedan kandidat ne bi dobio dvije trećine glasova. Ovaj proces obično traje između 15 i 20 dana.
Potencijalni nasljednici pape Franje
Independent donosi listu imena kardinala koji su potencijalno najizgledniji kandidati za ulogu poglavara katoličke crkve.
kardinal Pietro Parolin
Pietro Parolin je državni tajnik Vatikana od 2013. godine, te je, ovaj 70-godišnjak iz Veneta, najviše rangiran kardinal u izbornoj konklavi. Smatra ga se umjerenim na političkom spektru, a nedavno je dao intervju za talijanski list L'Eco di Bergamo u kojem je komentirao niz geopolitičkih pitanja.
"Svatko može pridonijeti miru, ali rješenja se nikada ne smiju tražiti jednostranim nametanjima koja riskiraju gaženje prava cijelih naroda, inače nikada neće biti pravednog i trajnog mira."
kardinal Peter Erdö
Sljedeći kardinal dolazi iz susjedne Mađarske. Peter Erdö postao je kardinalom 2003. godine te je poznat po tome što je pobožan marijanac što znači da svoje mise posvećuje Isusovoj majci Mariji.
72-godišnji Mađar jedan je od konzervativnijih među kardinalima pa se tako protivio praksi da razvedeni ili oni katolici koji se ponovno ožene primaju svetu pričest.
Također je čin primanja izbjeglica usporedio s trgovinom ljudima. Erdöa je 2003. proglasio kardinalom papa Ivan Pavao II.
kardinal Luis Antonio Tagle
Filipinski kardinal Lusi Antonio Tagle otvoreno je podržao homoseksualce. Tagle je ujedno i sedmi Filipinac koji je postao kardinal, a, ako bude izabran, bio bi prvi azijski papa.
Ovaj 67-godišnjak trenutačno služi kao proprefekt za odjel prve evangelizacije dikasterija za evangelizaciju. Kardinalom ga je proglasio papa Benedikt XVI.
Više se opredijelio za lijevo orijentiranu politiku, slično kao i sadašnji papa Franjo, a otvoreno je i kritizirao stav i jezik crkve prema gay osobama, neudanim majkama, razvedenim i ponovno vjenčanim katolicima.
kardinal Matteo Zuppi
Još jedan Talijan na listi je Matteo Zuppi koji je 2019. godine postao kardinalom, a smatra se i miljenikom pape Franje. Ujedno je i predsjednik Biskupske konferencije Italije od svibnja 2022. godine.
Ovaj 69-godišnjak je, od kako je postao kardinalom, bio na brojnim putovanjima po svijetu. Otišao je i na mirovnu misiju u Ukrajinu gdje se susreo s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a posjetio je i SAD gdje se susreo s tadašnjim predsjednikom Joe Bidenom.
Prije nego što je postao kardinal, Zuppi je svoje pozitivno stajalište o LGBTQ zajednici podijelilo u eseju koji je objavljen u sklopu knjige Jamesa Martina, a koja je izašla 2018. godine.
kardinal Raymond Leo Burke
Posljednji na listi našao se američki kardinal Raymond Leo Burke koji je opisan i kao glas tradicionalizma unutar Crkve. Kardinalom ga je proglasio papa Benedikt XVI. 2010. godine.
Javno se sukobio s liberalnijim filozofijama aktualnog pape, posebice u pogledu njegove spremnosti da dopusti rastavljenim i ponovno vjenčanim parovima da primaju euharistiju.
Također je nazvao novi jezik crkve oko umjetne kontracepcije, građanskih brakova i homoseksualaca neprihvatljivim. Izjavio je i da katolički političari koji podržavaju legalizirani pobačaj, poput bivšeg američkog predsjednika Bidena, ne bi trebali primati euharistiju.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
