Tajna prehrana Vatikana: Što kardinali jedu tijekom konklave i zašto je to strogo čuvan proces?

Više od 750 godina stroga su pravila nadzirala što kardinali smiju, a što ne smiju jesti tijekom konklave kako bi se spriječilo unošenje skrivenih poruka u piletini, raviolima ili salvetama.

tri vijesti o kojima se priča požar u Donjoj Austriji Poginula braća od 1 i 5 godina, otkriveno kako je došlo do tragedije: Majka je vrištala i zazivala pomoć Golema tragedija Našli sina (8) mrtvog na njegov rođendan: "Ne kupujte ovo svojoj djeci!" javlja policija Tragedija na istoku Hrvatske: Muškarac sletio s ceste i poginuo

Proteklog tjedna putnici u Rimu opazili su kardinale kako posjećuju svoje omiljene restorane. Kardinali osjećaju hitnost da pojedu još poneki dobar obrok jer će tijekom konklave koja počinje 7. svibnja, kada će 135 kardinala u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu održati tajno glasovanje za izbor novog pape, biti potpuno izolirani od ostatka svijeta na neodređeno vrijeme. Glasovanje, spavanje i objedovanje odvijat će se u strogo nadziranim uvjetima.

Papinske konklave poznate su po svojoj tajnosti. Što se točno događa unutar konklave nije poznato, no jedno je sigurno: kardinali moraju jesti tijekom dana ili tjedana – koliko god bude trajalo glasovanje. No, kako se osigurava tajnost ako namirnice ulaze i izlaze iz prostora? Kako kardinali mogu jamčiti da izbor ostaje neovisan o vanjskim utjecajima?

Povijest konklave

Povijesno gledano, hrana je predstavljala potencijalni rizik – ravioli kardinala mogli bi biti punjeni zabranjenom porukom iz kuhinje ili bi kardinal van mogao krišom poslati poruku o glasovanju preko prljave salvete. Ipak, zajednički obroci često su i mjesto za prikrivene pregovore. Buka tijekom objeda u kontrastu je s gotovo potpunom šutnjom unutar konklave, koja se odvija bez formalnih rasprava. No, unatoč ceremonijalnoj tišini, prisutna je intenzivna komunikacija, mnogo toga događa se upravo uz hranu i kroz nju. 

Kodeks tajnosti konklave potječe iz 1274. godine kada je papa Grgur X. uspostavio pravila koja i danas djelomično uređuju način održavanja papinskih izbora.

Prema talijanskom kanonistu Henricusu de Segusiu, lokalni su stanovnici zaprijetili uskraćivanjem hrane kardinalima kako bi ih natjerali da ubrzaju izbor novog pape koji je tada trajao gotovo tri godine. Nova pravila pape Grgura X. uključivala su izolaciju konklave, pravilo koje je i danas na snazi, i racioniranje hrane kardinalima.

Nakon tri dana bez dogovora kardinali su dobivali samo jedan obrok dnevno; nakon osam dana – samo kruh i vodu. Sredinom 14. stoljeća papa Klement VI. ublažio je ta pravila dopuštajući trodijelne obroke: juhu, glavno jelo (ribu, meso ili jaja) i desert, koji je mogao uključivati sir ili voće. Iako racioniranje nije ostalo na snazi, stroga kontrola nad konklavom i dalje je prisutna.

Najdetaljniji povijesni opis prehrambene kulture konklave dolazi od Bartolomea Scappija, najpoznatijeg renesansnog kuhara koji je služio papama Piju IV. i Piju V. U svojoj knjizi otkriva tajne prehrane kardinala tijekom konklave koja je izabrala papu Julija III., ali i ekstremne mjere nadzora koje su tada (a i danas) postojale.

Prema Scappiju, dnevne su obroke pripremali kuhari i somelijeri u zajedničkoj kuhinji, a to je bila samo jedna od mnogih službi potrebnih za funkcioniranje konklave. Upozorava da je kuhinja prostor u kojem se mogu razmjenjivati zabranjene poruke, pa su ondje postavljeni stražari upravo kako bi to spriječili.

Dvaput dnevno, prema redoslijedu određenom ždrijebom, poslužitelji bi svečano donosili hranu do ruote – okruglog prozora ugrađenog u zid koji je služio za dostavljanje hrane i pića kardinalima u unutarnjoj dvorani. Prije nego bi jelo prošlo kroz zid, ispitivači su ga pregledavali kako bi bili sigurni da ne skriva nikakvu poruku. Svaki korak bio je pod budnim okom talijanskih i švicarskih gardista.

Namirnice su bile strogo kontrolirane – ništa nije smjelo prikrivati potencijalnu poruku. Nisu bile dopuštene cijele pečene kokoši. Vino i voda morali su biti u prozirnim staklenim čašama, a ne u neprozirnim posudama. Platnene salvete morale su biti otvorene i pažljivo pregledane.

Takva je praksa služila kako bi se osigurala potpuna izolacija kardinala, ali i umirile sumnje o mogućem trovanju. Naime, posebice tijekom renesanse, papinska je funkcija imala golem politički utjecaj, javlja BBC. 

Unatoč strogim pravilima i ograničenjima obroci koje opisuje Scappi zvuče obilno i uravnoteženo – uključivali su salatu, voće, suhomesnate proizvode, vino i svježu vodu. Opisuje i ugodne uvjete za kardinale. Prema Scappijevu opisu, služenje u renesansnoj konklavi nije bilo loše – sve dok vam nije smetao neprestani nadzor.

Kako to izgleda danas

Za nadolazeću konklavu časne sestre iz smještaja u kojem kardinali borave tijekom izolacije – pripremat će jednostavna jela karakteristična za Lazije, regiju koja okružuje Vatikan, i obližnji Abruzzo: minestrone, špagete, ražnjiće od janjetine i kuhano povrće. Iako se to može činiti drukčijim od renesansnih konklava, kada su obroke pripremali svjetovni službenici pod strogim nadzorom, cilj je isti - proces je strogo kontroliran, čime se jamči da nijedna informacija ne može izaći ni ući.

Briga da bi hrana (poput cijelih kokoši) mogla sadržavati skrivene poruke danas je gotovo nestala. Glavna zabrinutost sada su elektronički načini nedopuštene komunikacije – još jedan simbol koji se učestalo pojavljuje u filmu.

Dok se Vatikan priprema za konklavu temeljitim pregledom prostora zbog mogućih skrivenih elektroničkih uređaja, kardinali će se pripremati na svoj način – odlazeći u Rim kako bi još jednom uživali u omiljenom jelu, možda se pitajući hoće li im to biti posljednja večera prije nego što postanu papa.