Svi predsjednikovi ljudi: Clintonova ekipa osvaja biznis na Kosovu

Kosovski premijer Hashim Thaci u gabuli je, piše u srijedu The New York Times: telekom, najveće i najunosnije poduzeće u njegovoj zemlji na prodaju je, a kupci se guraju.

Jedna je ponuda tvrtke bliske bivšoj državnoj tajnici Madeleine K. Albright, a za drugu lobira James W. Pardew, posebni izaslanik za Balkan iz razdoblja predsjednika Billa Clintona. Oboje tih bivših diplomata na Kosovu imaju status junaka jer su sudjelovali u američkoj intervenciji kojom je 1999. Kosovo odvojeno od Srbije i poslije je postalo jedna od najnovijih država svijeta, piše NY Times.

Pročitajte i ovo Ratni zločin Thaci u Haagu: "Nisam kriv" - Tisuće ljudi izašle na ulice Prištine u znak potpore bivšem predsjedniku Premijr osumnjičen za ratne zločine Napetosti u Prištini: Raspuštena Skupština Kosova, izvanredni izbori početkom listopada

>> Srbi sa sjevera Kosova prekinuli prosvjede i deblokirali prijelaz

Toliko se nekadašnjih američkih dužnosnika vratilo na Kosovo poslom, neki se bave ugljenom ili telekomunikacijama, a drugi lobiraju za druge unosne ugovore s državom, da se gotovo sudaraju, piše list. Među njima je i Wesley Clark, umirovljeni general i nekadašnji vrhovni zapovjednik snaga NATO-a u Europi, koji je vodio bombardiranje Srbije pod Slobodanom Miloševićem.

State Department to im ne brani, a Kosovo i nije jedina zemlja u koju su se nekadašnji dužnosnici vratili kao poslovni ljudi. Irak je drugi primjer, ali prilično ekstreman, piše NYT.

Ti bivši dužnosnici kažu da će njihovi poslovni odnosi s kosovskim vlastima biti dobri i Kosovarima jer će izgraditi bolje gospodarstvo. "Zaposlit ćemo ljude, pružit ćemo im obuku, potaknuti izvoz i pomoći zemlji da raste i razvija se kao demokracija", kaže general Clark, predsjednik uprave Envidityja, kanadske energetske kompanije koja kani istraživati kosovske zalihe lignita i proizvoditi sintetsko gorivo.

Lawrence Lessing, profesor prava i direktor harvardskoga Centra Edmonda J. Safre za etiku kaže kako to "unovčavanje" ugrožava prestiž SAD-a jer se gubi humanitarna narav intervencije kojom se 1999. htjelo zaustaviti srbijanske strahote nad narodom Kosova.

Nakon 1999. Kosovo je nekoliko godina bilo pod međunarodnim protektoratom, i u toj su se zemlji izmijenile tisuće dužnosnika raznih zemalja i Ujedinjenih naroda kao predstavnici vlada i privatnih tvrtki. Četiri godine nezavisnosti pod međunarodnim nadzorom završile su u rujnu i odonda je ondje još šest tisuća mirovnjaka. Bliske veze između 'graditelja države' i države koju su sagradili omogućile su mnogima da lako promijene ulogu. Iako je Kosovo među najsiromašnijim zemljama Europe, prilike za dobit ima, osobito ako vlada privatizira ključna dobra.

Amerikanci nisu zainteresirani samo za telekomunikacije. Najveći infrastrukturni projekt u kosovskoj postjugoslavenskoj povijesti je izgradnja stotinjak kilometara dugačke dionice autoceste od Prištine do albanske granice, dodijeljen je 2010. američkom Bechtelu koji je u to ušao kao u zajedničko ulaganje s turskom tvrtkom Enka.

Bechtelu je u tome pomogao Mark Tavlarides koji je u vrijeme američke intervencije na Kosovu bio jedan od direktora u Vijeću nacionalne sigurnosti Bijele kuće. On danas radi u tvrtki Podesta koju je 1993. utemeljio John Podesta, predstojnik ureda američkog predsjednika Clintona u drugome mandatu i ne želi komentirati tu umiješanost - kaže kako je politika njegove tvrtke da s medijima ne govori o klijentima.

General Clark kaže kako je "uvredljivo" sugerirati da postoji ikakav sukob između privatnog zarađivanja i njegovih nekadašnjih dužnosti. "Moj je posao sasvim otvoren i jasan i pomaže Kosovarima", rekao je. "Upotrijebit ćemo resurs koji im nije ni na koji način koristio i dovest ćemo investicije vrijedne stotine milijuna dolara", kaže general.

Steven Schook, umirovljeni brigadni general američke kopnene vojske i nekadašnji zapovjednik KFOR-a, NATO-ovih snaga na Kosovu, kaže da su njegovi osjećaji kad je to u pitanju "pomiješani". On je danas privatni savjetnik nekadašnjeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, kojega je prije nekoliko dana Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju oslobodio optužbe za ratni zločine. Schook kaže da za Haradinaja radi jer vjeruje u njega, a za naknadu koja pokriva troškove boravka na Kosovu, što je oko 2.600 dolara na mjesec.

"Mnogo bivših diplomata dolazi ovamo, ali sada zastupaju privatne interese", kaže Schook. "Da sam ja velika korporacija i želim ući i biti konkurentan, naravno da bih želio surađivati s ljudima koji će mi to u tome pomoći", dodaje. "Ali s druge strane, sve je to malo jeftino", kaže. "Jedan čas vi ste osloboditelj, a već idući natječete se za ugovor u energetici". (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook