Balkan se vojno pregrupirava, no jedna država ostaje po strani: "Regija mora biti na dodatnom oprezu"

Strateško opredjeljenje Bosne i Hercegovine je pristupanje NATO-u, što je predviđeno i Zakonom o obrani. No, Republika Srpska osporava ono na što je i sama svojedobno pristala. Stav RS-a, koji odražava duboku institucionalnu i sigurnosnu blokadu unutar države, uvjetuje izostanak BiH iz aktualnih regionalnih inicijativa.

tri vijesti o kojima se priča U lokalnoj mesnici Tragao je za njim mjesecima, našli su ga u kravljem želucu: "Ovakvo nešto nisam dosad vidio" KRITIČNI MINERALI Kina je američkoj vojnoj i civilnoj industriji zadala smrtonosan udarac potencijalni megapotres Zastrašujuće upozorenje! Ova katastrofa mogla bi ubiti 300.000 ljudi, a cunami bi mogao biti viši od 30 metara

Dok se RS, entitet s većinskim srpskim stanovništvom, danas protivi približavanju BiH NATO-u, drugi bosanskohercegovački entitet s većinskim bošnjačko-hrvatskim stanovništvom Federacija BiH, jasno je opredijeljen za euroatlantske integracije.

Takva unutrašnja podijeljenost onemogućava napredak i sve češće stavlja BiH u nezahvalnu regionalnu poziciju – države koja je teritorijalno u središtu zapadnog Balkana, ali izvan ozbiljnih sigurnosnih dijaloga.

Nedavna deklaracija o vojnoj suradnji između Hrvatske, Albanije i Kosova, kao i dogovor Srbije i Mađarske o međusobnoj vojnoj pomoći – predstavljaju novu sigurnosnu dinamiku u regiji. BiH, međutim, u tim procesima nema jasnu ulogu.

Posebno zabrinjava činjenica da predsjednik RS-a Milorad Dodik otvoreno najavljuje mogućnost da se RS, kao da je zaseban međunarodni subjekt, priključi vojnom savezu Srbije i Mađarske. Iako je riječ o političkoj retorici bez pravne osnove, takve izjave nisu bez posljedica.

Vojnopolitički analitičar iz RS-a Vladimir Vučković smatra da pokušaji savezništava u regiji izvan postojećih struktura, poput NATO-a ili ODKB-a (ruska Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti) djeluju neodrživo, javlja DW. 

"Dva novonastala saveza više govore o želji za regionalnom dominacijom nego o stvarnoj koheziji. Odnos Srbije i Mađarske ima ekonomsku logiku: Mađarska se želi riješiti starog naoružanja koje ne ispunjava NATO standarde. Ali kohezija u tim savezima ne proizlazi iz zajedničke vizije, nego iz međusobnih animoziteta prema protivničkim blokovima", smatra Vučković.

Vojnopolitički komentator Antonio Prlenda upozorava na to da geopolitičke promjene, uključujući povratak Donalda Trumpa na američku političku scenu, dodatno utječu na sigurnosne kalkulacije u regiji. "Iskustvo Ukrajine pokazuje da SAD više nisu toliko pouzdan saveznik dok god je Trump na vlasti. Njegova politika preusmjerena ka Indopacifiku i rivalstvu s Kinom može značiti smanjenje američkog angažmana u Europi, uključujući i eventualno povlačenje trupa s Kosova". 

U tom kontekstu, Prlenda vidi logiku u savezništvu Hrvatske, Albanije i Kosova. "To je način da se zemlje regije same pripreme za moguće sigurnosne vakuume. Nedavni posjet hrvatskog ministra obrane Turskoj nije slučajan – Turska je ključni partner i na Kosovu i u BiH. Sve to ima odvraćajući efekt, posebno prema Srbiji".

Što se tiče dogovora Srbije i Mađarske, Prlenda je jasan: "To je Vučićev populistički odgovor na deklaraciju iz Zagreba i to za internu upotrebu. Orban pomaže Vučiću kao Putinov igrač drugom Putinovom igraču. Sve to potvrđuje da EU i regija moraju biti dodatno oprezni", zaključio je.