Stanovništvo SAD-a povećano za 9,7 posto na 308,7 milijuna

Savezne države na jugu i zapadu SAD-a nadmašile su druge regije po rastu broja stanovnika u posljednjih deset godina, pa će na račun država na sjeveroistoku i srednjem zapadu zemlje, dobiti 11 dodatnih mjesta u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a, u kojem je 435 zastupnika.

Pročitajte i ovo Demografske mjere U Hrvatskoj se rodilo najmanje djece u povijesti, a što radi država? "Nije to jednostavan zadatak" Sela zjape prazna Demografska slika na istoku zemlje sve je crnja, demografi upozoravaju: "Odselit će se još 50-ak tisuća ljudi"

Od broja stanovnika ovisi broj kongresnika svake savezne države u Predstavničkom domu, kao i broj njezinih elektora na predsjedničkim izborima (broj kongresnika+2), pa će se rezultati novog popisa izravno odraziti na izbore 2012. Budući da su na gubitku države čije je elektorske glasove Barack Obama osvojio 2008., popis povećava izglede republikanaca 2012.

Najviše raste broj latinoamerikanaca

Popis stanovništva uvod je u bitku između demokrata i republikanaca oko preoblikovanja izbornih jedinica, u kojoj potonji imaju prednost zbog velikog uspjeha na kongresnim izborima održanim u studenom ove godine. Rast populacije u SAD-u najviše je potaknut povećanjem broja stanovnika hispanoameričkog podrijetla, koji se više naseljavaju na jugu i zapadu SAD-a, gdje je rast stanovništva bio 14,3 i 13,8 posto, dok je na srednjem zapadu i sjeveroistoku samo 3,2 posto.

Teksas, u kojem su Hispanici 36 posto stanovnika, najveći je dobitnik preraspodjele mjesta u Kongresu, sa četiri nova mjesta, dok su države Ohio i New York najveći gubitnici, s po dva mjesta manje. Pored Teksasa, drugi dobitnici su Arizona, Florida, Georgia, Nevada, Južna Karolina, Utah i država Washington, s po jednim mjestom više. A po jednog kongresnika izgubit će Illinois, Iowa, Louisiana, Massachusetts, Michigan, Missouri, New Jersey i Pennsylvania.

Samo podaci o broju stanovnika

Na izborima 2008., dvostruko više Hispanika je glasovalo za Obamu nego za republikanskog kandidata, prema podacima Hispanoameričkog centra Pew u Washingtonu, pa se pravi učinak rasta stanovništva na nacionalnu politiku neće znati do utvrđivanja novih izbornih jedinica. Podaci o broju stanovnika po državama, bitni su i kod odluka o raspodjeli više od 400 milijardi dolara godišnjeg financiranja od savezne vlade.

Podaci objavljeni uključuju samo broj stanovnika, dok će podaci o rasi, etničkoj pripadnosti, sastavu kućanstava i druge informacije iz popisnog upitnika, biti objavljivani postupno, počev od veljače. Broj stanovnika ima najvažniji politički učinak, jer se nakon svakog popisa na kraju desetljeća, mijenjaju granice izbornih jedinica, kako bi sve imale podjednak broj ljudi. Nakon popisa iz 2000., svaki američki kongresnik trebao je predstavljati oko 647,000 ljudi. Taj broj će sada rasti do 710,767, objavio je Nacionalni statistički ured.

Kalifornija najmnogoljudnija

Američka država s najviše stanovnika je Kalifornija (37,253,956), a najmanje ima Wyoming (563,626). Država čije je stanovništvo brojčano najviše povećano od 2000. je Teksas, koji je sa 4,293,741 stanovnika više, došao na 25,145,561 stanovnika. Država koja je imala postotno najveći porast je Nevada, s povećanjem populacije za 35 posto, na 2,700,551.

Stanovništvo SAD-a, još uvijek raste relativno brže od ostalih razvijenih zemalja. Stanovništvo Francuske i Velike Britanije povećalo se za oko pet posto u proteklom desetljeću, dok je u Japanu broj stanovnika uglavnom isti, a u Njemačkoj opada. Stanovništvo Kine raslo je stopom od 6 posto, a Kanade oko 10 posto.

Popis stanovništva SAD-a obuhvatio je sve koji su se nalazili u zemlji 1. travnja, ne samo državljane ili legalne doseljenike, s ciljem da se popiše što više ilegalnih doseljenika kojih je prema posljednjim procjenama oko 10,7 milijuna. Popisni upitnik sa 10 pitanja poštom je upućen na adrese 134 milijuna kućanstava, od čega je oko 74 posto kućanstava vratilo ispunjene upitnike, dok je oko dva milijuna angažiranih popisivača zakucalo na oko 50 milijuna vrata. (Hina)