Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova Miroslav Lajčak najprije su odvojeno razgovarali s premijerom Kurtijem, a potom i s Vučićem. Oko 18 sati počeo je zajednički sastanak. Riječ je o jednom od najvažnijih sastanaka od početka dijaloga između Srbije i Kosova, koji se pod pokroviteljstvom EU-a vodi još od 2011. godine.
Nakon završetka Vučić je ocijenio da su imali težak sastanak i dodao kako je uvjeren da će biti još mnogo sastanaka u narednom periodu.
Naglasio je da će se razgovori nastaviti te dodao: "Kurti je došao s idejom da se potpisuje nešto, o tome nismo razgovarali." Dodao je da Kurti "nije bio spreman prihvatiti Zajednicu srpskih općina", piše Nova.rs.
Dodao je i da će EU tražiti primjenu svih dogovora.
Kurti je rekao da je bio spreman potpisati današnji sporazum, ali je srpska strana to odbila. U obraćanju medijima poslije sastanka Kurti je ocijenio kao gubitak to što u ponedjeljak ništa nije potpisano u vezi sa dogovorenim.
U Bruxellesu boravi i posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar, koji je već razgovarao s Vučićem, a predviđen je i sastanak s Kurtijem.
“Dosadašnji sastanci u proteklih nekoliko godina uglavnom su bili upravljanje krizom, a sada je promijenjen pristup i ide se prema normalizaciji i zato je ovaj sastanak u ponedjeljak drugačiji od ostalih”, rekao je u petak visoki dužnosnik EU-a koji je želio ostati neimenovan.
Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska u rujnu prošle godine pokrenule su inicijativu koju su podržale Sjedinjene Države i cijela Europska unija da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.
Pročitajte i ovo
Njemačko-francuska inicijativa rezultirala je prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prijedlog sporazuma ne predviđa formalno srbijansko priznanje Kosova, ali bi se Srbija po njemu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi.
Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava. Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne Crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.
Pročitajte i ovo
Najtvrđi je orah uspostava zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većina. To je predviđeno sporazumom koji su dvije strane potpisale u Bruxellesu 2013. godine. Kosovska strana ne želi da ta zajednica općina bude nešto poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Europska strana očekuje da će obje strane prihvatiti ponuđeni prijedlog za normalizaciju odnosa i ističe da se neće razgovarati o sadržaju prijedloga, nego o njegovoj provedbi koja bi trebala potrajati nekoliko mjeseci. Provedbu prijedloga nagledat će zajedničko povjerenstvo pod vodstvom EU-a.
