Zadnji put kad se Vijeće sastalo, dalo je Vladimiru Putinu dopuštenje za korištenje oružanih snaga izvan zemlje. Bilo je to 22. veljače, dva dana prije početka invazije na Ukrajinu.
Pročitajte i ovo
Vijeće je objavilo kako će službeno raspravljati o ruskom odgovoru na jake zapadne sankcije. Britanski The Guardian nagađa kako bi Vijeće moglo uvesti tzv. Martial law. Po definiciji, to znači suspenziju civilnih zakona i uvođenje izvanrednog, vojnog stanja. Konkretnije, uvođene takvog stanja dalo bi vlastima široke ovlasti ograničavanja slobode kretanja i slobode govora. Značilo bi to i automatsko proširenje ovlasti izabranih dužnosnika. Takvo što u Rusiji (SSSR-u) je proglašavano za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Da se Vijeće sastaje zbog toga, Guardian zaključuje na temelju statusa političke analitičarke Tatjane Stanove.
"Uvođenje vojnog stanja vlastima će omogućiti uvođenje vojne cenzure, kao i veću tajnost svih aktivnosti države i lokalne uprave", napisala je na Twitteru.
Robert Barić, hrvatski vojni analitičar i docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, misli da postoji mogućnost da se i to dogodi, ali zbog snažnih ekonomskih sankcija koje je Zapad nametnuo Rusiji.
"Očito je da je ekonomski udar bio snažniji nego što se mislilo", rekao je Barić za DNEVNIK.hr.
"Žetve u Ukrajini ove godine neće biti"
Protesti u Rusiji ionako nisu masovni, a i oporba je razmrvljena. Jedini razlozi za proglašenje takvog stanja bili bi ekonomski.
"Putin je računao na svoje devizne rezerve, 630 milijardi dolara, ali je to dobrim dijelom zamrznuto. On sad vjerojatno želi odgovoriti na gospodarski udar", misli Barić, koji pojašnjava da Putin nije stjeran u kut te kako ima još prostora za manevar.
"Može uspostaviti izravnu kontrolu nad resursima, govorit će se o distribuciji hrane, Putin ima mogućnost zapljene sredstava stranih kompanija u Rusiji, a zasad se nisu dirale ni energetske kompanije, opskrba energenata još se nije prekidala", dodaje.
Upozorava i na činjenicu o kojoj se malo govori, a to je da je Rusija najveći izvoznik žita u svijetu. Ukrajina je druga.
"Očigledno je da žetve u Ukrajini ove godine neće biti, a od ukrajinske žetve ovisi čitav niz zemalja, pogotovo iz 3. svijeta. Rusija se tu još može svakako postaviti", pojašnjava.
Kontrola nad medijima u Rusiji već je i sad jako ograničena. Srednja klasa još se donekle može informirati, ali prosječan Rus ovisi o državnim medijima. Putin će, predviđa Barić, dodatno pokušati emocionalno mobilizirati naciju.
"Propagandni aparat sad radi s obje strane, točne informacije su vjerojatno negdje u sredini. Ali činjenica je da cure informacije o lošem stanju ruskih vojnika. Pokušat će se poslati poruka da je rodina u opasnosti", kaže.
A što je s vojnom mobilizacijom? Ukrajinci tvrde kako iz obavještajnih krugova imaju potvrdu da će Rusi proglasiti vojno stanje te strahuju od posljedica takve odluke.
"To će značiti da Putin, ako mu zafali topovskog mesa, može mobilizirati djecu u vojsku da ih rasporedi ovdje, u naš stroj za mljevenje mesa", izjavio je sinoć Aleksej Danilov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine.
Barić takvo što ne smatra realnim.
Topnički udari i široko zaokruživanje Kijeva
Vojni analitičar komentirao je i stanje na terenu.
"Operativna pauza je završila, ide se na široko zaokruživanje Kijeva. Očito je da Rusija ide na topničke udare i anihilaciju ukrajinskih snaga. Rat eskalira, Putin je odlučio to okončati", zaključuje Barić.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.
