Kraj Islamske države tek je početak: Na pomolu 10 novih krvavih ratova!

Djelomično zato što je strategija SAD-a za pobjede nad Islamskom državom počiva na raznim regionalnim saveznicima i lokalnim naoružanim skupinama koje su često u međusobnom sukobu. Iako svi oni gledaju Islamsku državu kao neprijatelja, većina ih i jedni druge gledaju kao neprijatelja. Kada osvoje teritorij od militanata riskiraju sukob s drugim skupinama koje žele taj isti teritorij. Kuhaju se novi ratovi, ratovi za kontrolu teritorija koji je nekada držala Islamska država, piše Washington Post i donosi listu 10 novih ratova koji bi mogli, ili već jesu, proizaći iz rata protiv Islamske države i tako povećati njezine šanse za 'preživljavanje'.

Pročitajte i ovo Narušeni odnosi ŠOKIRAO SVIJET 'Turska i džihadisti u tajnosti pregovaraju' Amerikanci tvrde SVE VIŠE DETALJA - ISIS financiraju oni koji se protiv njega i bore

Rat broj 1: Kurdi iz Sirije protiv Arapa

Ovo je jedan od ratova koji su već počeli i to jedan od najkompliciranijih. Turska, koja se na svom teritoriju bori protiv separatističkih turskih Kurda, budno prati što rade Kurdi u Siriji koji imaju podršku SAD-a za preuzimanje kontrole nad sjeveroistočnoj Siriji. Arapski pobunjenici u Siriji pak imaju podršku Turske i protive se ekspanziji Kurda na arapsko područje. Kada je Turska prije dva tjedna intervenirala u Siriji kako bi pomogla sirijskim pobunjenicima da vrate teritorij od Islamske države, bilo je jasno da su, osim Islamske države, na meti bili i sirijski Kurdi. Sukobi su već počeli, a iako je SAD od obje strane zatražila primirje, čini se kako je na pomolu novi rat na Bliskom istoku.

Rat broj 2: Turska protiv sirijskih Kurda

Vrlo sličan ratu broj 1, ali mnogi veći. Za sada, Turska je ograničila svoje '​​upade' u Siriju na područja koje drži Islamska država i koji su uglavnom pod arapskom kontrolom. No, Turska je zabrinuta da će se duž granice na istoku formirati kurdska paradržava. Kurdi su naime, ranije ove godine tamo proglasili autonomnu regiju pa Turska sada gradi zid duž granice i pokušava je 'zapečatiti'. Ako se tenzije nastave nije isključena turska invazija kurdskih područja na kojima se nalazi i manji broj američkih vojnika. 

Rat broj 3: Sirijski Kurdi i sirijska Vlada

I sirijska vlada je također osjeća ugroženo teritorijalnim ambicijama Kurda. Donedavno su održavali prilično nesiguran savez, a sirijski predsjednik Bašar al-Asad se nemalo puta pohvalio da je njegova vlada Kurdima dala oružje. No, njihov odnos se pomalo 'ukiselio' nakon što su Kurdi proglasili autonomnu regiju i već je došlo do međusobnih borbi na područjima gdje obje strane imaju svoje snage. Trenutno je na snazi prekid vatre, no kurdske težnje za samoupravom su u izravnoj suprotnosti s Asadovim ciljem uspostave sirijskog suvereniteta nad čitavom zemljom.

Rat broj 4: SAD i Sirija

Ovo je rat koji je već mogao izbiti bilo koji put u posljednjih 5 godina otkako je američki predsjednik Barack Obama pozvao na rušenja Asadova režima. To što se to još nije dogodilo nije svjedočanstvo o tome koliko su obje strane željele izbjeći sukob jer je taj rat još vrlo izvjestan. Postoji nekoliko fronti gdje bi rat protiv Islamske države mogao dovesti u sukob skupine potpomognute američkim snagama u direktan sukob sa snagama sirijske vlade. Među njima je i sirijski grad Raka, prijestolnica Islamske države, gdje su u lipnju i SAD i Sirija bili potpora ofenzivama iz suprotnih tabora. U kolovozu su pak, američki borbeni avioni presretali sirijske kako bi spriječili bombardiranje područja pod kurdskom kontrolom.

Rat broj 5: Turska i Sirija

Turska intervencija u Siriji je za sada bila ograničena na borbu protiv Islamske države i kurdskih snaga. Turska je također poduzela korake da se oporavi odnos s Rusijom i Iranom,  Asadovim najvažnijim saveznicima, koji su, kako se čini, dali zeleno svjetlo za intervenciju Turske u sjevernoj Siriji. Ako borba Turske protiv Islamske države bude išla dobro, turske će se snage uskoro naći oči u oči sa sirijskima kod grada Alepa.

Rat broj 6: Irački Kurdi i iračka vlada

Istočno od Sirije, u Iraku, situacija je nešto manje nepostojana, ali ništa manje opasna i komplicirana. Baš kao što su se sirijski Kurdi proširili na područja koja su pod njihovom kontrolom na načine koji dovode u pitanje suverenitet sirijske vlade, tako su se irački Kurdi preselili u područjima Iraka koja su nekada bila pod kontrolom iračke vlade. Vlasti u Iraku tvrde kako ta područja namjeravaju vratiti nakon što Islamska država u potpunosti nestane, a Kurdi pak kažu kako neće pustiti niti jedan dio teritorija za koji su krvarili. Ovaj spor traje puno duže nego što postoji Islamska država, a njezinim nestankom će se ponovno zakuhati.

Rat broj 7: Irački Kurdi i šijitski militanti

Razlozi ovom ratu su slični kao i u ratu broj 6. No, ovaj je rat već na pomolu. Šijitski militanti, poduprti uglavnom od strane Irana, uzeli su vodeću ulogu u osvajanju teritorija Islamske države, posebice sjeverno od Bagdada. Predvode oslobađanje iračkog teritorija od Islamske države prema Mosulu, a s druge strane dolaze i snage iračkih Kurda, poznate kao pešmerge, koje podupire SAD. Međusobni sukobi su se već dogodili na najmanje jednoj lokaciji.

No, ni sami Kurdi nisu ujedinjeni ni u Siriji ni u Iraku, a to vodi do novih mogućih ratova:

Rat broj 8: Kurdi protiv Kurda

To je možda najsloženiji od svih scenarija, ali je daleko od nevjerojatnog. Kurdi su gorko podijeljeni među sobom u apsolutno svemu, osim u težnji za kurdskom državom. Kurdi u Iraku su podijeljeni između dvije frakcije koje su se borile u krvavom građanskom ratu u '90-ima. Jedna od tih frakcija je i zakleti neprijatelj Kurda koji kontroliraju sjevernu Siriju, dok je druga frakcija saveznik sirijskih Kurda koji su i sami daleko od ujedinjenih. Sukob između Kurda je moguć u i u Iraku i u Siriji.

Rat broj 9: Sunitski Arapi protiv šijita i/ili Kurda

Gradovi i sela koji su uglavnom sunitski većinom su osvojile kurdske ili šijitske snage. Mnogi su se suniti s njima udružili kako bi poraziti militante. No, postoje i izvještaji o zlostavljanjima sunitske zajednice koju su oslobodili od strane šijita i Kurda. To uključuje i prisilno raseljavanje sunita iz svojih domova i masovna zatvaranja sunitskih muškaraca. U nedostatku istinskog pomirenja, uključujući i politička rješenja koja će osnažiti sunite, mogao bi se pojaviti novi oblik sunitskog ustanka.

Rat broj 10: Ostaci Islamske države protiv svih

Islamska država još uvijek kontrolira veliki dio teritorija u Siriji i Iraku. Ofenziveza kontrolu Mosula i Rake tek trebaju početi. Ako će se skupine koje bi trebale sudjelovati u ofenzivi boriti između sebe oslobađanje teritorija od Islamske države moglo bi biti odgođeno na neodređeno vrijeme. No, čak i ako do toga ne dođe ovi drugi sukobi, ako se ostave neriješeni, najavljuju dugoročnu nestabilnost u regiji. A ako rat protiv Islamske države izazove nove ratove, Islamska država bi mogla dugo još izdržati...