Rasističko nasilje širi se središnjom i istočnom Europom

Tako se barem ocjenjuje u analizi širenja rasistički motivirana nasilja u dijelovima središnje i istočne Europe.

Pročitajte i ovo Trumpov povratak Hitno se sastaju šefovi europskih država: "Imaju nož pod grlom" PRVACI EUROPE U Europi postoji 41 granični spor, najviše ih ima - Hrvatska

Takvo se nasilje širi u dijelovima središnje i istočne Europe i razočarava čelnike koji su se nadali da bi napredak povezan s ulaskom u Europsku uniju nekih zemalja i gospodarski rast u zemljama koje nisu članice mogao pomoći u prevladavanju nacionalističkih i etničkih podjela.

Aktivisti za zaštitu ljudskih prava kažu da su skupine podupiratelja ekstremne desnice postale odvažnije i organiziranije, iako je krajnja desnica ostala na rubu politike, a rasizam se, kako se čini, nije raširio u cijelom društvu.

'Jasno je da u ovom trenutku raste broj nasilnih napada. Čini se da su ekstremističke i neonacističke skupine pojačale djelovanje', rekao je Robert Kushen koji vodi Europski centar za prava Roma.

Stručnjaci kažu da je velika prijetnja to što bi ekstremno desne ideje mogle naći uporište u općem mišljenju i ući u politiku. Neki kao primjer navode rezultate austrijske krajnje desnice na izborima u rujnu, manje od godinu dana prije izbora za Europski parlament u lipnju 2009.

Zbog financijske krize također bi se moglo pogoršati stanje u područjima koje je zaobišao gospodarski procvat u ovome desetljeću u središnjoj i istočnoj Europi.

U studenom su napadači već bacili zapaljive bombe na dvije kuće i iz vatrenog oružja ubili dvoje madžarskih Roma. Ovaj tjedan jedan je par Roma ubijen u eksploziji granate, a zatim je uslijedila javna polemika o tome je li policija prebrzo isključila rasizam kao motiv.

U ponedjeljak je u Češkoj 500 osoba pod crnim maskama, uzvikujući rasističke lozinke, pokušalo napasti romski geto u gradu Litvinovu gdje je nezaposlenost 12 posto, dvostruko viša od češkog prosjeka.

Razočaranje gospodarskim stanjem i želja za povratkom "tradicionalnim" obiteljskim vrijednostima pridonijeli su širem prihvaćanju organizacija poput Madžarske straže, skupine od 1500 članova koju podupire desničarska stranka Jobbik.

Jobbik niječe da su joj ciljevi rasistički i kaže da čestim marševima, uglavnom po romskim četvrtima, želi zaštititi madžarsku naciju i 'suzbiti romski kriminal'. Slične se tvrdnje čuju u više država.

'Ljudi kažu da je češka Radnička partija rasistička, ali nije. Oni samo pokušavaju pomoći drugim ljudima koji se plaše', izjavila je jedna od članica te stranke za češku televiziju nakon nereda u Litvinovu.

Po neovisnom institutu Political Capitala slični su osjećaji povećali moguću društvenu bazu i manevarski prostor u politici za krajnju desnicu.

Taj je trend također vidljiv u prosvjedima protiv homoseksualaca u baltičkim državama, napadima na useljenike u Ukrajini i Rusiji i agresivnijim iskazivanjima antisemitskih i antiromskih raspoloženja po cijeloj regiji.

Politički analitičari kažu da prihvaćanje desničarske retorike od političkih stranaka bližih centru može potaknuti ksenofobna stajališta i da nije pojava koja se isključivo odnosi na istočni blok.

Pascale Charhon, ravnatelj Europske mreže protiv rasizma, upozorava na Italiju gdje je premijer Silvio Berlusconi izazvao osudu drugih vlada EU-a zbog plana da uzme otiske prstiju Roma u Italiji, obrazloživši ga borbom protiv kriminala, te na 28 posto glasova koliko su u Austriji na rujanskim izborima osvojile stranke krajnje desnice.

'Sljedeće pitanje je kakva će se Europa ukazati na izborima za europski parlament iduće godine', napominje Charhon i poziva na jedinstveniji i glasniji europski pristup borbi protiv diskriminacije.