Praško okupljanje inauguralni je samit Europske političke zajednice (EPC), formata koji je osmislio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a koja okuplja 27 zemalja EU-a i 17 ostalih zemalja iz Europe.
Neke od njih su kandidati ili potencijalni kandidati za EU, dok je Britanija zemlja koja je blok napustila.
Sudjeluju zemlje EU-a, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, zatim Ukrajina, Norveška, Švicarska, Island, Armenija, Azerbajdžan, Moldavija, Gruzija, Lihtenštajn, Turska i Velika Britanija.
"Svi oni koji su se ovdje okupili znaju: ruski napad na Ukrajinu je brutalno kršenje mira i sigurnosnog poretka koji smo imali posljednjih desetljeća u Europi", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. "Ne prihvaćamo da je dio susjedne zemlje anektiran", dodao je.
Njegova izjava slična je onoj belgijskog premijera Alexandera De Crooa, kao i najvišeg diplomata EU-a Josepa Borrella. "Ovaj je skup način traženja novog poretka bez Rusije. To ne znači da zauvijek želimo isključiti Rusiju, ali ova Rusija (predsjednika Vladimira) Putina, nema mjesto", rekao je Borrell.
Na skupu je i britanska premijerka Liz Truss, čija je odluka da sudjeluje na samitu EPC-a nekima dala nadu u poboljšanje odnosa Britanije i EU-a nakon brexita gdje su dvije strane i dalje u nesuglasicama zbog trgovinskih pitanja oko Sjeverne Irske.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Okupljanje u Pragu oni koji ga podržavaju opisuju kao veliki iskaz solidarnosti kontinenta suočenog s nekoliko kriza.
No, bez obzira na lijepe riječi, kod drugih postoje sumnje o konkretnim ciljevima i akcijama EPC-a.
Latvijski premijer Krisjanis Karins rekao je da se ne očekuju nikakve odluke na tom simboličnom okupljanju koji je EU zamislila samo kao "inicijalnu razmjenu" mišljenja.
Dan poslije, u petak, održat će se neformalni sastanak čelnika 27 država članica EU-a koji će također razgovarati o ratu u Ukrajini, energetskoj krizi i gospodarskoj situaciji u EU-u.
Skupovi se održavaju u Pragu jer je u ovom polugodištu Češka predsjedavajuća EU-a.
