Nakon što je Španjolska nedavno iznijela prijedlog o 100-postotnom podizanju poreza na nekretnine za kupce koji dolaze iz zemalja izvan Europske unije, raste zabrinutost da bi njezin primjer mogle slijediti Francuska, Grčka i Portugal. Očekuje se da će te zemlje unijeti znatne promjene u dijelu poreza na imovinu kako bi nekretnine učine pristupačnijima svojim građanima.
Stručnjaci smatraju da bi to moglo imati velik utjecaj na sektor nekretnina u cijeloj Europskoj uniji, a najveću razliku osjetit će kupci iz Ujedinjenog Kraljevstva koji se tradicionalno odlučuju za kupnju druge nekretnine u inozemstvu, uključujući one na Mediteranu.
Prema podacima istraživanja tvrtke 1st Move International, najpopularnije zemlje za preseljenje bile su Portugal, Španjolska, Francuska i Njemačka, što bi se uskoro, zbog spomenutih većih poreznih opterećenja, moglo promijeniti.
"Iako ove politike imaju za cilj riješiti nedostatak stambenog prostora, mogle bi imati neželjene posljedice jer će utjecati na digitalne nomade, umirovljenike i kupce iz inozemstva koji pridonose lokalnom gospodarstvu", rekao je Mike Harvey, generalni direktor 1st Move International, piše Euronews.
Jasno je zbog čega se zemlje ipak odlučuju na taj korak. Francuska, Grčka i Portugal među zemljama su koje se godinama bore s problemom prekomjernog turizma, zbog čega su cijene najma za lokalno stanovništvo vrlo visoke, a to im otežava pronalazak pristupačnog smještaja. Španjolska je ranije pokrenula program zlatnih viza koji je omogućavao stranim državljanima da legalno borave u zemlji u zamjenu za ulaganje u imovinu, državne obveznice ili dionice poduzeća. Ipak, objavili su da će taj program završiti 3. travnja.
Negativne posljedice na gospodarski rast
Grčka, Portugal i Francuska do sada su se koristile mjerama suzbijanja kratkoročnog najma i pokušale se više fokusirati na održivi turizam i promicanje manje popularnih turističkih destinacija. S druge strane, te se zemlje i dalje uvelike oslanjaju na turizam, kao i na strana ulaganja u sektor nekretnina, da bi potaknule svoje gospodarstvo pa bi stopostotni porez mogao imati negativne posljedice na gospodarski rast, posebno ako se ne razviju alternativni izvori prihoda i tokova ulaganja.
Takav porez na strane kupce mogao bi naštetiti konkurentnosti i gospodarskoj stabilnosti Grčke. Posebno zbog toga što se zemlja već suočava s pritiscima na nekretnine zabranom izdavanja novih dozvola za kratkoročni najam u ključnim dijelovima Atene. Ni utjecaj na francusko gospodarstvo ne bi bio beznačajan.
"Francuski turizam doprinosi s oko devet posto BDP-a, sa 68,6 milijardi dolara (66,4 milijarde eura) prihoda od turizma 2023. godine, što je povećanje od 110 posto u odnosu na 2020. Dodatni porezi na strane kupce mogli bi opteretiti tržište, usporavajući ulaganja u nekretnine i turizam", istaknuo je Mike Harvey.
Portugalski turizam pak čini 15 posto BDP-a, što je u 2023. godini značilo 25,1 milijardu eura, a očekuje se da će se taj broj do 2034. povećati na 66,5 milijardi eura. Porez na kupnju nekretnina od sto posto za kupce izvan EU-a mogao bi ugroziti taj rast.
Ako Francuska, Grčka i Portugal uvedu porez od sto posto za kupce nekretnina iz inozemstva, za Britance bi nova zemlja za preseljenje mogla biti - Cipar. Od 2022. do 2024. godine ta je zemlja bila 6. najtraženija destinacija.
