Pariz je prošle godine blokirao početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.
Pročitajte i ovo
siguran u većinu
Plenković komentirao potez SDP-a, ali i mogućnost povratka Vilija Beroša u Sabor: Milanovića nazvao plagijatorom
ŠEFICA ANTIKORUPCIJSKOG VIJEĆA
Ahmetović: "Plenković cijeni samo ljude sklone korupciji i koji su spremni dijeliti javni proračun"
No, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država.
U izjavi novinarima na istome skupu, Plenković je rekao da je "Francuska pozicija evoluirala". "Ne očekujem od Francuske da bi nakon promijenjene metodologije mogla doći u poziciju da bude ona zemlja koja blokira otvaranje pregovora", izjavio je.
"Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru", dodao je premijer Hrvatske koja predsjeda EU-om u prvoj polovini 2020.
Plenković očekuje da će Unija dati 'zeleno svjetlo' za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu.
On se u Muenchenu sastao s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova kojemu je obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.
Plenković je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a koji je u subotu rekao da bi, ako talibani pokažu spremnost za pregovore, moglo doći do postupnog povlačenja vojnika NATO-a, uključujući i hrvatske.
Ondje je naš 11. kontingent (sa 110 vojnika) i priprema se 12. Ali ako se postigne napredak i dogovor, moglo bi doći do postupnog smanjenja broja pripadnika misije u Afganistanu, kazao je Plenković.
Obećao je u da će njegova vlada i dalje podržavati Inicijativu triju mora, nakon što je SAD u subotu najavio da će izdvojiti do milijardu dolara za ulaganja u privatni i javni sektor zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.
"U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Što se vlade tiče mi smo i dosad podržavali tu inicijativu i vlada će i dalje angažirano sudjelovati", istaknuo je Plenković.
No, novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je da američka najava o milijardu dolara za Inicijativu triju mora "nije ni za kavu".
"Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu", rekao je Milanović, ali i dodao da neće opstruirati inicijativu.
Projekt je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a na samitu inicijative 2017. u Varšavi podržao ju je i američki predsjednik Donald Trump. (Hina)