Drugi sastanak Europske političke zajednice, formata koji okuplja 27 država članica Europske unije i 20 europskih država, bez Bjelorusije i Rusije, održava se u Moldaviji nakon prošlogodišnjeg susreta u Pragu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dan ranije je rekla da ta zemlja "usprkos svim pritiscima" brzo i kvalitetno napreduje prema članstvu u Europskoj uniji.
Skup se održava na desetak kilometara od moldavske odmetnute regije Pridnjestrovlja, gdje su raspoređeni takozvani ruski mirotvorci.
Moldavija je "neovisna država koja ima svoju vlast, svoje demokratske izabrane institucije i svoj smjer", rekao je hrvatski premijer na početku skupa, a kazao je i da je riječ o vjerojatno najvećem međunarodnom skupu dosad u toj zemlji s 2,5 milijuna stanovnika.
Pročitajte i ovo
Plenković je rekao da je skup važna politička poruka, no da nije upućena kao poruka konfrontacije, nego kao poruka suradnje i uključenosti s Moldavijom.
Ako Rusija svaki skup koji se održava u njezinu bližem susjedstvu doživljava kao neku prijetnju, onda je to veliki problem, rekao je Plenković. Naglasio je da je iz tog osjećaja i te posture i došlo do današnje situacije.
Sam skup održava se pod velikim mjerama sigurnosti, a iznad susjedne Rumunjske patroliraju NATO-ovi avioni i štite zračni prostor bivše sovjetske republike.
Pročitajte i ovo
Tamo je stigao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, pozvavši da Ukrajina postane članica Sjevernoatlantskog saveza te da joj se omoguće borbeni zrakoplovi, prenosi Reuters.
Plenković je rekao da će se na skupu razgovarati o pitanjima sigurnosti, energetike i kritične infrastrukture, svim onim temama koje su došle u prvi plan nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Ponovio je da je Hrvatska na raspolaganju Ukrajini, od političke, financijske, humanitarne i vojne pomoći, do dijeljenja iskustva poput onih iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina.
Hrvatski premijer u Moldaviji će imati niz bilateralnih susreta. Formalno će se susresti s moldavskim premijerom Dorinom Receanom, s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani i crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, uz niz neformalnih sastanaka.
